Dvorana Lauriana + Zoom mrežni seminar
11:30 – 12:30
Moderator: Nina Jelača
dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović, Dunja Marija Gabriel, Frida Bišćan
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Kvartili u kvantitativnom vrednovanju sveučilišnih, visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica
Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica u Republici Hrvatskoj razvijao se kontinuirano od svoje inicijalne, projektne faze (od 2012. do 2013. godine), testne (od 2013. do 2015. godine), produkcijske (od 2016. do 2019. godine) i razvojne faze (2019. godine do danas). Razvojnu fazu obilježila je izrada i objava mrežnih stranica posvećenih knjižničnoj statistici na Portalu matične djelatnosti knjižnica Republike Hrvatske. U cilju edukacije knjižničara izrađene su upute, opisi pokazatelja uspješnosti i pojmovnik, pripremljeni i organizirani tečajevi „Primjena ISO standarda u knjižničnoj statistici” i webinar „Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica – najčešće pogreške” u organizaciji CSSU-a. Slijedeći principe otvorenosti svi statistički podaci, kao i njihove interpretacije objavljeni su i javno dostupni za slobodno preuzimanje u punom opsegu. Primjena kvartila kao indikatora poretka rezultata pokazatelja uspješnosti za pojedinačne knjižnice spram drugih istovrsnih knjižnica novina je u vrednovanju rada knjižnica u Republici Hrvatskoj za 2021. godinu. Uzimajući u obzir rezultate na pojedinom pokazatelju uspješnosti knjižnica prema svojoj vrsti, knjižnice su grupirane u četiri skupine približno jednake veličine – od 25 % svih knjižnica. Na temelju rezultata na pokazatelju uspješnosti, svakoj pojedinoj knjižnici pripisuju se oznake od K1 do K4. Te oznake govore o tome u kojih 25 % se pozicionirala svaka pojedina knjižnica.
Ključne riječi: knjižnična statistika, matična djelatnost, razvojna faza, Sustav jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Sanja Kosić, Dora Rubinić
Sveučilišna knjižnica Rijeka
Centar za elektroničko nakladništvo Sveučilišne knjižnice Rijeka: potpora korisnicima i Sveučilištu u digitalnom okružju
Ujeku pandemije 2020. i znatno izmijenjenog načina rada, Sveučilišna knjižnica Rijeka (SVKRI) preuzela je Centar za elektroničko nakladništvo (CEN) koji je do tada djelovao u sklopu Sveučilišta i bavio se izradom prijeloma za elektronička izdanja Sveučilišta. U skladu s novim okolnostima u poslovanju, potrebama Sveučilišta kao osnivača i vlastitom misijom, knjižnica je odredila nove ciljeve rada CEN-a koji trebaju pridonijeti omogućavanju daljnjeg odvijanja znanstveno-nastavnog i istraživačkog rada u izmijenjenim okolnostima te poduprijeti otvoreni pristup i otvorenu znanost kao strateške ciljeve osnivača. Tri su temeljne aktivnosti kojima se nastoji ostvariti ove ciljeve, a koje su usmjerene prema studentima, djelatnicima i sastavnicama Sveučilišta. Jedna je od aktivnosti CEN-a posredovanje u izradi prijeloma i opreme elektroničkih izdanja za autore sa svih sastavnica Sveučilišta. Za elektronička izdanja koja su na temelju Pravilnika o izdavačkoj djelatnosti prihvaćena kao sveučilišna, izrada prijeloma i opreme financira Sveučilište. CEN također brine o dostupnosti i vidljivosti elektroničkih izdanja. Druga od aktivnosti CEN-a je digitalizacija tiskanih izdanja Sveučilišta i sastavnica, uz prethodno pribavljene suglasnosti, kako bi se osigurala pohrana i dostupnost digitaliziranih inačica često korištenih tiskanih izdanja kroz repozitorije sastavnica. Treća od aktivnosti CEN-a nabava je građe u elektroničkom obliku koja je namijenjena izvođenju nastave unutar YUFE mreže sveučilišta, čiji je Sveučilište u Rijeci član. U radu se daju rezultati ovih triju aktivnosti provedenih u nešto više od godinu dana rada CEN-a pri SVKRI kao i planovi njegova daljnjega razvoja.
Ključne riječi: Centar za elektroničko nakladništvo (CEN), Sveučilišna knjižnica Rijeka (SVKRI), elektroničko izdavaštvo, digitalizacija, dostupnost građe u elektroničkom obliku.
Iva Meštrović
Etnografski muzej Split
Publikacije Etnografskog muzeja Split namijenjene širokoj publici
Uizlaganju nastalom na temelju autoričinog istraživanja izdavačke djelatnosti Etnografskog muzeja Split od 1910. do 2020. godine predstavljaju se publikacije namijenjene širokoj publici. Muzej je u zadnja dva desetljeća identificirao pojedine kategorije korisnika kojima se izdanim publikacijama nastojao približiti. Ovo je posebno vidljivo u osmišljavanju i realizaciji edukativnih publikacija za djecu, zatim muzejskih vodiča i vodiča kroz muzejske zbirke, pojedinih monografija pisanih na stručno-popularnoj razini, prijevoda značajnijih djela iz fonda knjižnice, publikacija istraživača, putopisaca i fotografa kojima se široj javnosti predstavljaju izvaneuropske kulture, reprezentativnih grafičkih mapa i albuma, edukativnih igračaka za djecu te društvenih igara za odrasle. Katalog izložbe kao najzastupljenija publikacija muzeja može biti prilagođen interesima institucije, uskom krugu stručne javnosti, ali i širokoj publici, tj. odraslima, djeci ili mladima. Umjesto kataloga primarno usmjerenih struci, muzej bi ubuduće trebao razmišljati o promjeni pristupa i stvarati nove edicije, ali s drukčijim koncepcijama koje su prilagođene različitim kategorijama korisnika. Ovo je istraživanje pokazalo da je u ukupnom izdavaštvu muzeja prevladavajuća tiskana građa, dok je elektronička prisutna u malom opsegu. Muzej za sada nema objavljenih elektroničkih kataloga izložaba (mjesno ili mrežno dostupnih). Mišljenje je autorice da bi isto trebalo imati većeg udjela u ukupnom izdavaštvu muzeja. Od pionirskog i hvalevrijednog pothvata izdavanja CD ROM-a Splitske uspomene prošlo je više od 20 godina, a elektroničko izdavaštvo muzeja vidljivo je samo kroz prisutnost časopisa Ethnologica Dalmatica na portalu Hrčak od 2013. godine i objavljivanje promotivnog materijala (plakata i pozivnica) u elektroničkoj inačici. U idućem koraku muzej planira objaviti elektroničke verzije tiskanih kataloga na svojim mrežnim stranicama. Elektroničko je nakladništvo sve prisutnije u hrvatskim muzejima. Od prvotnog prihvaćanja elektroničkog nakladništva na elektroničkim materijalnim nositeljima, muzeji polako napuštaju ove medije, a okreću se objavljivanju sadržaja na svojim mrežnim stranicama ili na tematskim portalima drugih kulturnih ustanova. Uz praksu postavljanja kataloga izložaba na svoje mrežne stranice (najčešće u PDF formatu), a koji su zapravo elektronička ili digitalizirana inačica tiskanog kataloga, muzeji sve više objavljuju virtualne izložbe i interaktivne virtualne kataloge. Ovaj bi muzej svakako trebao slijediti dobre primjere prakse.
Ključne riječi: izdavaštvo, elektroničko izdavaštvo, muzeji, Etnografski muzej (Split).
dr. sc. Vera Petrović, Marija Bulatović, Maja Đorđević
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković“, Beograd
Digitalne zbirke starih i retkih knjiga u Univerzitetskoj biblioteci „Svetozar Marković”
Stara i rijetka knjižnična građa kulturno je nasljeđe od posebnog interesa za Republiku Srbiju i kao takva uživa posebnu zaštitu, utvrđenu zakonom kojim se uređuje kultura. Staru i rijetku knjižničnu građu čine:
– stare srpske knjige;
– stare strane knjige: rukopisne i tiskane knjige objavljene do godine koja se uzima kao kriterij u skladu s propisima države iz koje potječu;
– rijetke knjige te
– posebne zbirke.
Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković” u svom fondu rijetkosti ima rukopisne knjige, kao i stare i rijetke tiskane knjige, časopise i novine, arhivsku zbirku, zbirku karata, a osobitu vrijednost čine rukopisne, knjige na ćirilici i orijentalne knjige. Ćirilskih rukopisa ima 90, a najstariji potječu iz 13. stoljeća. Knjižnica ima zbirku orijentalnih rukopisnih knjiga koja obuhvaća 395 brojčanih jedinica sa 686 djela. Posjeduje rukopise na tri orijentalna jezika: arapskom (525), otomanskom turskom (149) i perzijskom (13), a najstarija knjiga datira iz 1206. godine. Ova zbirka obuhvaća 133.560 stranica. U arhivskoj se zbirci čuvaju pisma i dokumenti od kraja 17. do 20. stoljeća, i u uglavnom je riječ o osobnoj korespondenciji značajnih osoba. Zbirka geografskih karata i atlasa obuhvaća stare mape na kojima su prikazani i naši krajevi, a osobito se izdvajaju bakrorezi planova Beograda iz 18. stoljeća. Projekat digitalizacije u Sveučilišnoj knjižnici započeo je 2008. godine. Na temelju Zakona o kulturnim dobrima, popis stare i rijetke knjige od iznimne važnosti, objavljen je u Službenom glasniku Republike Srbije. Sve ove knjige ponajprije su katalogizirane i njihovi su zapisi sastavni dio mrežnoga kataloga knjižnice. Na mrežnoj stranici knjižnice, u izborniku sadržaji, nalazi se polje digitalna knjižnica, u kojem je sadržaj podijeljen na 4 cjeline: Rukopisi; Knjige; Novine; Prvi repozitorij.
Ključne riječi: knjige, rukopisi, novine, digitalizacija, Univerzitetska biblioteka „Svetozar Marković”.
Ivana Bacan, Davorka Jukica, Filip Pšenica
Knjižnično-dokumentacijski centar, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Od tradicionalne do digitalne knjižnice u 100 godina
Postersko izlaganje daje pregled razvoja poslovnih procesa i usluga Knjižnično dokumentacijskog centra (KDC) Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (EFZG) od njegovog osnutka do danas, u više od stotinu godina postojanja. Naglasak je stavljen na ulogu digitalizacije knjižničnih aktivnosti u svojstvu zadovoljenja informacijskih i edukacijskih potreba za sve korisnike uključujući podršku nastavnom procesu.
Ključne riječi: Knjižnično dokumentacijski centar EFZG, poslovni procesi, digitalizacija, 100 godina.
Anamarija Starčević Štambuk
Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb
Korona vicevi i digitalno arhiviranje
Naglim širenjem korona viceva pojavila se potreba za njihovim praćenjem, analiziranjem te u konačnici i arhiviranjem. Usporedno su se javljale razne inicijative te brojne mikro realizacije objedinjavanja viceva na različitim platformama. Jedna je od njih provedena i u Knjižnici Instituta za etnologiju i folkloristiku gdje su u bazi FileMaker nalazi zbirka od 256 memeova koji su okosnica budućih folklorističkih istraživanja korona viceva.
Ključne riječi: korona vicevi, memovi, baza podataka, digitalno arhiviranje.
Irena Gotal
Biskupijska knjižnica Varaždin
Što se krije u župnim ormarima?
Biskupijska knjižnica Varaždin pruža stručnu pomoć župnicima u čuvanju i zaštiti knjižne građe župnih knjižnica na području Varaždinske biskupije. Nerijetko je riječ o vrlo vrijednoj i raritetnoj staroj građi. Postojeći zakonski propisi i standardi koji se odnose na građu čuvanu u župama katkad nisu do kraja jasni pa se javljaju poteškoće u njihovoj primjeni i provedbi. Postojeći Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti predviđa suradnju s Nacionalnom i sveučilišnom knjižnicom u svrhu zaštite građe koja se čuva u „knjižnicama vjerskih zajednica” (čl. 42. st. 3.) bez jasnog definiranja što se pod tim pojmom podrazumijeva. Postojeći Standardi za specijalne knjižnice (1992.) takve knjižnice uopće ne spominju, dok se u prijedlogu novih standarda tim knjižnicama oduzima status knjižnica te ih se naziva zbirkama. Prema Pravilniku o radu Biskupijske knjižnice Varaždin, knjižnica obavlja poslove „provođenja mjera zaštite knjižnične građe koja je kulturno dobro” te su takve inicijative i aktivnosti već nekoliko puta provedene u raznim župama Varaždinske biskupije od utemeljenja Biskupijske knjižnice Varaždin 2012. godine. Primjer jedne takve suradnje Biskupijske knjižnice Varaždin i župe Bednja bit će predstavljen na ovom posteru. U prostorima župnoga dvora župe Bednja stoljećima se čuva knjižna građa te su na poticaj župnika u suradnji s Konzervatorskim odjelom u Varaždinu i Matične službe za baštinske knjižnice / zbirke poduzeti koraci u svrhu zaštite potencijalnih knjižnih kulturnih dobara. Zaposlenici Biskupijske knjižnice Varaždin, s pomoću volontera i navedenih nadležnih službi poduzeli su radnje čišćenja te započeli obradu građe. Pokrenuti su i prvi koraci u cilju upisa građe u Registar pokretnih kulturnih dobara. Na posteru će stoga biti prikazani postupci koji su poduzeti u zaštiti stare građe te planovi za promociju i predstavljanje knjižnoga blaga župe Bednja u realnom i digitalnom okružju.
Ključne riječi: župne knjižnice, župa Bednja, kulturno dobro.
Adriana Gri Štorga, Kristina Terzić, Milena Špigić
Arheološki muzej Istre
Knjižnica Arheološkoga muzeja Istre u digitalnom okružju
Zbog zatvaranja muzeja, od ožujka do svibnja 2020. godine, prouzrokovanoga globalnom krizom s korona virusom, knjižnica muzeja okrenula se prema društvenim mrežama s raznim objavama, a kako bi ostala dostupna svojim korisnicima barem u virtualnom obliku. Kako su te objave bile jako dobro prihvaćene i praćene, po povratku na radno mjesto, nastavilo se s redovitim tjednim objavama. Do sada je objavljeno ukupno 70 virtualnih objava, koje su podijeljene u nekoliko tema. Prikazane su teme: Izdavaštvo Muzeja u kojemu su predstavljene sve publikacije do sada objavljene u muzeju; Biseri iz knjižnice u kojima su predstavljena razna zanimljiva djela iz fonda knjižnice; Bilten prinova koji donosi pregled novo pristigle građe u knjižnici; Pregled suizdavaštva s drugim izdavačima u kojemu su predstavljene publikacije koje je muzej objavio u izdanju s drugim institucijama te razne prigodne objave (po izboru knjižničarki Top 10 naslova iz fonda knjižnice, važni datumi, osobe, događanja bitna za Muzej i sl.). Odabrane se teme prezentiraju na različitim društvenim mrežama (Facebook, Instagram, YouTube, Twitter, Tik Tok) i to pisanjem tekstova, izborom vizualnog materijala te grafičkom pripremom.
Ključne riječi: Knjižnica Arheološkoga muzeja Istre, društvene mreže, knjižnična građa, izdavaštvo.
Ljiljana Hajdin, Bernarda Kos, Ladislav Cvetko
Fakultet organizacije i informatike, Sveučilište u Zagrebu
Kako digitalno okružje mijenja realnost knjižnice
Promjene u visokom obrazovanju, uvjetovane ubrzanim društvenim i tehnološkim razvojem, utječu na visokoškolske knjižnice koje kontinuirano evoluiraju. Zadaća je knjižnica potpora znanstveno-nastavnom radu, a kada je riječ o novim uvjetima, ponajprije se misli na razvoj i upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U ovom je radu prikazano kako Knjižnica Fakulteta organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu prati i prilagođava svoje usluge digitalnom okružju i time postaje aktivni sudionik ne samo obrazovanja na daljinu, već i potpora znanstveno-istraživačkom radu svoje ustanove. Prikazane su nove funkcije mrežnoga kataloga, mrežni izvori te usluge koje od tradicionalnih postaju hibridne. Sve navedeno pridonosi kvaliteti znanstveno-nastavnog rada cijele ustanove i većoj vidljivosti knjižnice.
Ključne riječi: visokoškolska knjižnica, digitalna knjižnica, mrežne knjižnične usluge, digitalno okružje.
Kristina Kalanj
Tehnički muzej Nikola Tesla
Indira Šamec Flaschar
Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Kultura / Znanost / Umjetnost: fragmenti – izložba građe iz fondova knjižnica Tehničkog muzeja Nikola Tesla i Strossmayerove galerije starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Rad predstavlja izložbu knjižnične građe kao prezentacijsku formu koju su oblikovale specijalne muzejske i galerijske knjižnice unutar zadaće promocije učenja, čitanja i komunikacije pisane baštine, ostvarenu u sklopu 2021. „Godine čitanja“ u Hrvatskoj. Prateći glavnu temu Festivala znanosti za 2021. godinu u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – kultura znanosti, autorice projekta javnosti predstavljaju izložbu za koju su odabrani vrijedni „fragmenti“ knjižničnih fondova dviju knjižnica, otkrivajući iz svojih zbirki raritetne građe, monografija, periodike te arhivskog gradiva one izvornike koji svjedoče o primjerima iznimnog stvaralaštva i izumiteljstva unutar cjelokupne povijesti čovječanstva vezanim za povijest kulture, tehničke i društvene znanosti te likovnu umjetnost.
Ključne riječi: izložba pisane baštine, muzejske i galerijske knjižnice, promocija čitanja, Tehnički muzej Nikola Tesla, Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
dr. sc. Marina Vinaj, Ivana Knežević Križić
Muzej Slavonije
Knjižnica Muzeja Slavonije: prema digitalnoj zbirci zavičajne građe
Muzej Slavonije utemeljen je 1877. godine donacijom numizmatičke zbirke, zbirke starog oružja i stručne numizmatičke literature. Tako se knjižnična građa u muzeju nalazi od samih njegovih začetaka. Knjižnica Muzeja Slavonije danas prelazi okvire priručne muzejske knjižnice namijenjene kustosima i ostalom stručnom muzejskom osoblju te je na usluzi velikom broju stručnjaka i znanstvenika Osijeka, ali i šire. Uz poslove knjižničara kao što su stručna obrada građe u različitim programima, međuknjižnična razmjena publikacija, rad s kustosima i vanjskim korisnicima, izdavačka djelatnost i urednički poslovi časopisa Osječki zbornik te muzejskih izdanja, izložbeni projekti, registracija knjižničnih/muzejskih zbirki, aktivnosti u knjižničarskim i muzejskim stručnim udrugama, sudjelovanja na stručnim i znanstvenim skupovima, digitalizacija knjižnične građe samo je jedan od njih, i to onaj posao koji nije primaran. Zavičajna građa Odjela knjižnice zastupljena je unutar sljedećih zbirki: Zavičajna zbirka Essekiana, Zbirka novina, Zbirka kalendara, Zbirka osmrtnica, Zbirka sitnog tiska. Bogata zavičajna građa ima prioritet prilikom prikupljanja, zaštite, ujedno i digitalizacije. Digitalizacija najstarije zavičajne knjižnične građe odvija se u okviru stručne obrade građe, odnosno u sklopu knjižničnog (K++) i muzejskog (M++, Modulor) programa za obradu građe, u sklopu projekata digitalizacije Zavičajne zbirke Essekiana i Zbirke osječkih novina, te u suradnji s pojedincima i/ili ustanovama koje koriste knjižničnu građu za stručne i znanstvene radove, projekte i slično.
Ključne riječi: Muzej Slavonije, knjižnica, zavičajna građa, digitalizacija.
Alma Lušetić
Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman”
Knjižnice Hrvatskog vojnog učilišta„Dr. Franjo Tuđman” u posebnim okolnostima: digitalna transformacija, edukacija i produkcija
Knjižnice Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman” centar su knjižnično-informacijske djelatnosti na Hrvatskom vojnom učilištu „Dr. Franjo Tuđman” kao središnjoj vojnoobrazovnoj ustanovi Oružanih snaga Republike Hrvatske, čija je glavna uloga pružanje potpore u obrazovanju kadeta te razvoju nastavnih procesa i znanstveno-istraživačkog rada na Hrvatskom vojnom učilištu kao sastavnici Sveučilišta u Zagrebu i Sveučilišta u Splitu, kao i u svim obrazovnim programima slijedno rastuće vojne izobrazbe časnika i dočasnika Centra vojnih škola „Petar Zrinski”. Poster će prikazati život Knjižnica Hrvatskog vojnog učilišta u posebnim okolnostima prouzročenim pandemijom bolesti COVID-19 i iznenadnim prijelazom djelatnosti u isključivo virtualno okružje, kao i korištenje informacijskih izvora Knjižnica Hrvatskog vojnog učilišta s posebnim naglaskom na digitalni Repozitorij Hrvatskog vojnog učilišta u vrijeme pandemije te utjecaj edukacija knjižničara i korisnika na kvalitetnije korištenje virtualnih izvora i usluga tijekom pandemije.
Ključne riječi: Knjižnice Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman”, knjižnice Oružanih snaga Republike Hrvatske, digitalni Repozitorij Hrvatskog vojnog učilišta, informacijski izvori, digitalna transformacija.
Marina Maruna
Arheološki muzej Zadar
Aktivnost Knjižnice Arheološkoga muzeja Zadar u digitalnom okružju: primjer uključivanja Knjižnice u program manifestacije Zadar čita 2021.
Osuvremenjivanje poslovanja knjižnice 21. stoljeća neminovno podrazumijeva primjenu digitalnih tehnologija i njezinih dostignuća u smislu poboljšanja poslovanja knjižnice. Uvođenjem digitalne transformacije u svakodnevno poslovanje knjižnice uvode se modeli rada koji potiču promjene u poslovanju, a komunikacija s korisnicima kao i prezentacija bogatstva knjižnične građe kojom raspolaže ostvaruje se na nov, inovativan i kreativan način. Važnost primjene digitalnih tehnologija pokazala se osobito važnom u vremenu pandemije kada je organizacija kulturnih i javnih događanja bila ograničena. Društvena mreža Facebook tek je jedan od alata korišten za prezentiranje različitih mrežnih događanja kao i za organizaciju virtualnih izložbi i sl. Knjižnica Arheološkoga muzeja Zadar, u suradnji s Klasičnom gimnazijom Ivana Pavla II. u Zadru, korištenjem Facebook stranice matične ustanove, na novi je i inovativan način predstavila javnosti svoj dio programa u manifestaciji Zadar čita 2021. (pod nazivom „Ahilej: junak Trojanskog rata“). Uz online predavanje, prikazane su i dvije izložbe u virtualnom obliku. Provedba programa u digitalnom okružju kvalitativni je iskorak knjižnice u odnosu na tradicionalne oblike njezinoga rada i prema korisnicima i prema široj zainteresiranoj javnosti.
Ključne riječi: digitalna tehnologija, inovacije, muzejska knjižnica, projekti, suradnja.