Dvorana Lauriana + Zoom mrežni seminar

9:00 – 11:00

Moderator: dr. sc. Ksenija Švenda Radeljak

 


Izlaganje

dr. sc. Aleksandra Pikić Jugović

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Posljedice učinaka COVID-19 pandemije, potresa i digitalne transformacije na poslovanje sveučilišnih, visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica

Hrvatske sveučilišne, visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice prolaze različite vrste tranzicija i transformacija već dugi niz godina. Promjene u političkom, kulturnom i znanstvenom životu Hrvatske, a nakon 2013. godine promjene i u Europskoj uniji, pa globalni razvoj informacijsko-komunikacijske tehnologije i njegovo prodiranje u sve pore života i rada, trajno su preobrazile ove knjižnice. Napetosti između očekivanja korisnika da su informacije odmah dostupne, a brzina pristupa trenutna, između zahtjeva uprava matičnih ustanova, zakonodavaca, odnosno drugih dionika u i izvan knjižničnog sustava izazov je za daljnji razvoj ovih knjižnica. Protekla je godina bila obilježena radom u uvjetima izolacije (engl. lockdown) i ograničenoga pristupa tijekom pandemije bolesti COVID-19, te radom u oštećenim prostorima prouzrokovanim potresima. Navedeno je pokazalo do koje su mjere knjižnice otporne ili slabe na izvanredne uvjete, a onda koliko su u stanju ugraditi u svoje poslovanje digitalne usluge, poslove i sadržaje. U sljedećem razdoblju razvoj ovih knjižnica kretat će se u dva osnovna pravca: daljnje aktivno sudjelovanje u izgradnji infrastrukture otvorene znanosti i sudjelovanje u aktivnostima digitalizacije hrvatske kulturne baštine.

Ključne riječi: transformacija knjižničnog prostora, nova edukacijska uloga knjižničara, digitalizacija, istraživački podaci, otvorena znanost.


Izlaganje

Sonja Borak, mr. sc. Alisa Martek, Ivana Matijević

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Projekt e-Izvori: na putu prema otvorenosti

Sobzirom na vitalnu ulogu koju u eri informacijske tehnologije imaju elektronički izvori u informiranju, istraživanju te razvoju znanosti i obrazovanja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu od 2016. godine osigurava i održava pristup na elektroničke izvore znanstvenih i stručnih informacija za hrvatsku znanstvenu i akademsku zajednicu, provodeći petogodišnji EU projekt Povećanje pristupa elektroničkim izvorima znanstvenih i stručnih informacija, skraćenoga naziva e-Izvori. Projektom e-Izvori željelo se ponajprije omogućiti nositeljima znanstvene djelatnosti u Republici Hrvatskoj da korištenjem e-izvora poboljšaju kvalitetu svoga znanstvenog rada, a time i vidljivost u međunarodnom istraživačkom i znanstvenom okružju. U ovom izlaganju prikazat će se rezultati ključnih aktivnosti na projektu od 2016. do 2021. te planovi za budući projekt u kojemu će se osigurati uvjeti za objavu radova hrvatskih znanstvenika u otvorenom pristupu bez naplate. Uz postojeće ugovore o pretplati na e-izvore (citatne i bibliografske baze podataka), nastojat će se sklapati i tzv. transformativni ugovori s izdavačima znanstvenih i stručnih časopisa, kojima će se omogućiti objavljivanje članaka u otvorenom pristupu u relevantnim časopisima za hrvatske znanstvenike bez troškova objave (engl. Article Processing Charges (APC)). Takav prijelaz s tradicionalnog sustava pretplate na e-izvore na sustav plaćanja za objavu radova u otvorenom pristupu za hrvatsku znanstvenu zajednicu omogućuje lakšu objavu radova u prestižnim časopisima, veću međunarodnu vidljivost i povećanu mobilnost, a time i više mogućnosti za ostvarivanje međunarodne suradnje i stručnog usavršavanja.

Ključne riječi: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, e-izvori, EU projekt, otvoreni pristup, transformativni ugovori.


Izlaganje

Barbara Kavčič

Sekcija za specijalne knjižnice pri ZBDS, Ministarstvo za kulturu, Direktorat za kulturno dediščino, INDOK center – knjižnica

Violetta Bottazzo

Sekcija za specijalne knjižnice pri ZBDS

Kako su se slovenske specijalne knjižnice odazvale na COVID–19 situaciju

Kriza COVID-19 utjecala je na cijeli svijet i lokalno i globalno, a ostavila je trag na gospodarskom, političkom i društvenom životu. Pandemija je istodobno opteretila život knjižničara na dva kolosijeka i na poslovnom i na osobnom planu, neovisno u kojoj su vrsti knjižnice zaposleni. Knjižnice su reagirale promptno na brzo razvijajuću situaciju, različite informacije i skoro dnevno mijenjajuće smjernice i upute kako živjeti i raditi pod novim okolnostima. Usprkos zatvaranju gospodarstva, smanjenju dohotka i izvora financiranja, knjižničari su pronašli način novog i drukčijeg virtualnog povezivanja u matičnoj ustanovi, da bi podržali, ali i istodobno osigurali potporu za novi način suradnje i posredovanje građe »na zahtjev«. Promišljati nove metode rada, pod posebnim mjerama, voditi brigu o sebi i drugima, a sve to praćeno strahom od nepoznatog, pod stresom, koji takva kriza neminovno donosi. Snažna mreža potpore i suradnje prisilila je knjižničare da postave nove načine rada u kratkom razdoblju, kao što je bio prijelaz na skoro pa isključivo rad preko digitalnih platformi, svugdje gdje god je to bilo moguće. Pobuda za nastanak ovog rada bilo je istraživanje EBLIDE: A European library agenda for the post – COVID-19 age iz svibnja 2020. te dopunjene ankete na istu temu od lipnja 2020. do travnja 2021. u kojem je sudjelovala i Slovenija.

Cilj je ovoga rada prikazati odaziv slovenskih specijalnih knjižnica na pandemiju, iz stajališta specijalnoga knjižničara, u spomenutom razdoblju krize te utvrditi koliko i je li IKT postala spasitelj u ovim promijenjenim okolnostima. Isto tako pokušat će se otkriti je li fizička distanca utjecala na svakodnevni rad, kao i na strategije i poticaj za rehabilitaciju te je li postala važan čimbenik difuzije digitalne kulture.

Ključne riječi: specijalne knjižnice, COVID-19, nove tehnologije, Slovenija, promjene.


Izlaganje

Andreja Tominac

Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Posljedice potresa i učinkovito upravljanje kriznom situacijom u visokoškolskoj knjižnici

Uizlaganju će se prikazati tijek evakuacije knjižnice Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Odsjeka u Petrinji nakon razornog potresa koji je u prosincu 2020. godine pogodio grad Petrinju i Sisačko-moslavačku županiju. Kako bi se odgovorilo na izazove i učinkovito upravljalo kriznom situacijom u knjižnici nakon razornog potresa, potrebno je što prije utvrditi stvarne razmjere katastrofe te pravodobno poduzeti sve potrebne mjere koje se odnose i na zaštitu i spašavanje knjižnične građe i na pomno planiranje evakuacije cjelokupnoga knjižničnog fonda u zadanom vremenskom roku. Pisani protokoli za krizne situacije u knjižnicama oslonac su za učinkovitost upravljanja krizom nastalom kao posljedica prirodnih katastrofa. Stres kod knjižničarskih djelatnika, odnosi s upravom, planiranje evakuacije, određivanje prioriteta i ostalo, izazovi su koje je potrebno sagledati i prevladati. U izlaganju će se dati i kratak osvrt na postojeći knjižnični prostor i rizike za djelatnike i građu koji su postojali i prije potresa, uključujući nužnost provođenja mjera zaštite na radu.

Ključne riječi: visokoškolska knjižnica, upravljanje, krizna situacija.


Izlaganje

Maja Panian Selimić, Marija Šimunović, Zrinka Udiljak Bugarinovski

Knjižnično dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Utjecaj pandemije i potresa na digitalizaciju usluga KDC-a

Nepredvidiva društvena situacija izazvana pandemijom bolesti COVID-19 uvelike je utjecala na obrazovni sektor visokoškolskih učilišta ubrzano ih pretvarajući u digitalna učilišta. Rad s ograničenjima i zatvaranje fakulteta postavilo je nove izazove za visokoškolske knjižnice, koje su morale pronaći način kako korisnicima osigurati pristup knjižničnim resursima. Pandemija i posljedice potresa utjecale su izravno na rad Knjižnično-dokumentacijskog centra (KDC) Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, zahtijevajući prilagodbu knjižničnih usluga u vrlo kratkom vremenu. U radu će se prikazati digitalna transformacija postojećih i nove digitalne usluge kojima KDC osigurava potporu svojim korisnicima, ponajprije studentima, u novonastaloj situaciji. Ovaj rad obuhvaća i neke prepreke s kojima se KDC suočio u ostvarivanju ovih projekata i programa, potrebne nadogradnje vještina knjižničara, kao i pozitivne učinke koji će utjecati na oblikovanje knjižnične strategije u postpandemijskom okružju.

Ključne riječi: visokoškolska knjižnica, Knjižnično-dokumentacijski centar Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pandemija, potres, digitalizacija.

00
days
00
hours
00
minutes
00
seconds

Details

Topic: Poslovanje knjižnica u posebnim okolnostima
Hosted By: Virtualno Admin
Start: Subota, lis 2, 2021 09:00
Category: 17. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, webinar
Duration: 1 hour 55 minutes
Current Timezone: UTC

Note: Countdown time is shown based on your local timezone.

Please login to join this meeting.