Dvorana Lauriana + Zoom mrežni seminar
16:30 – 18:30
Moderator: Sanja Kosić
Izlaganje
dr. sc. Dijana Machala
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
izv. prof. dr. sc. Jadranka Stojanovski
Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković
Prilagodbe visokoškolskih i specijalnih knjižničara tijekom COVID-19 pandemije
COVID-19 pandemija, koja je u naše živote ušla početkom 2020. godine ima dugotrajne i dalekosežne posljedice na sve aspekte društva. Iako se svakodnevno prilagođavamo ograničenjima kretanja i druženja, epidemiološkim mjerama koje se mijenjaju, radu od kuće, obrazovanju od kuće, doživjeli smo poremećaje u brojnim aspektima svoga poslovnog i privatnog života, koji su se izmiješali na jedan sasvim novi način. To je pak razlogom stalnog suočavanja s nepredviđenim osobnim i profesionalnim izazovima pa su nam se nametnula pitanja o učincima krize na knjižničare koji rade u visokoškolskim i specijalnim knjižnicama. Stoga je u sklopu aktivnosti Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) izrađena anketa koja sadrži zasebni dio o promjenama opsega poslova, kompetencijama, korištenim izvorima informacija i mogućim aktivnostima strukovnih knjižničarskih udruga u doba bolesti COVID-19. Do 30. lipnja 2021. prikupljeno je ukupno 700 odgovora, od čega se 157 odnosi na visokoškolske, znanstvene i specijalne knjižnice te Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu. Najveći broj ispitanika ne smatra da im se opseg poslova promijenio u doba COVID-19 krize (23 %), dok dio smatra da se opseg poslova povećao (15 %). Svoje kompetencije u odnosu na radne aktivnosti u doba pandemije većina ispitanika smatra dostatnim ili izvrsnim:
* rad od kuće (39 %)
* rad na daljinu (39 %)
* organizacija temeljnih knjižničnih usluga poštujući zahtjeve propisanog rastojanja te društvenog distanciranja (36 %)
* primjena mjera zaštite zdravlja ljudi i građe u knjižnici (34 %)
* organizacija stručnih aktivnosti knjižnice na daljinu (25 %)
* krizno komuniciranje (25 %)
Knjižničari nedostatnim procjenjuju svoje kompetencije vezane za:
* tehnološke promjene nabave i posudbe građe (23 %)
* krizno upravljanje ljudima (17 %) te
* krizno upravljanje budžetom (16 %).
Procjenjujući izvore informacija koje su najviše koristili i njihovu korisnost za savladavanje poslova u doba COVID-19 krize većina je ispitanika vrlo korisnim i najkorisnijim ocijenila neformalnu suradnju s kolegama (34 %), izvore na internetu (26 %) i upravu knjižnice/voditelja (25 %).
Ključne riječi: visokoškolska knjižnica, specijalna knjižnica, knjižničar, COVID-19.
Izlaganje
Sofija Konjević, dr. sc. Bojan Macan
Institut Ruđer Bošković, Centar za znanstvene informacije
Uloga knjižnica u upravljanju bibliografijom vlastite ustanove i koja je tu uloga Hrvatske znanstvene bibliografije – CROSBI
Ufokusu današnjeg sustava vrednovanja znanstvenih aktivnosti ustanova, znanstvenika i/ili projekata je znanstvena publicistika i različiti bibliometrijski pokazatelji. Prikupljanje takvih podataka zahtjevan je proces u kojem su knjižnice prepoznale svoju ulogu te se etablirale kao relevantni pružatelji bibliometrijskih usluga. Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković omogućio je ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske alat za nadzor i upravljanje njihovim bibliografijama kroz Hrvatsku znanstvenu bibliografiju – CROSBI. CROSBI na jednom mjestu okuplja cjelokupnu znanstvenu produkciju hrvatskih znanstvenika. Podatke o radovima unose sami znanstvenici, dok administratori kontroliraju i uređuju zapise. Zapisi o publikacijama povezuju se sa zapisima o njihovim autorima, ustanovama iz kojih dolaze autori, časopisima i projektima, ali i znanstvenim područjima i bibliometrijskim pokazateljima, tako da se na temelju takvih povezanosti iz CROSBI-ja mogu dobiti razni izvještaji i analize. Tako se, između ostaloga, od 2017. godine CROSBI koristi i kao službeni izvor podataka o znanstvenoj produktivnosti ustanova i njihovih djelatnika za potrebe reakreditacije visokih učilišta koju provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje (AZVO). Takvo napredno izvještavanje iz sustava moguće je jer je CROSBI proteklih godina prošao kroz proces redizajna, modernizacija i unaprjeđenja funkcionalnosti. Jedna od novina koja omogućava veću točnost i sveobuhvatnost podataka u CROSBI-ju decentralizacija je administracije zapisa kojom je ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja RH omogućeno imenovanje administratora na svojoj ustanovi za uređivanje zapisa o publikacijama koji su pridruženi njihovoj ustanovi. S obzirom na specifično znanje potrebno za održavanje bibliografije, uloga administratora CROSBI-ja pri ustanovama ponajprije je namijenjena knjižničarima. Kako bi dobili administratorske ovlasti administratori moraju proći edukaciju kroz radionice za CROSBI administratore koje održava Centar za znanstvene informacije IRB-a. Do svibnja 2021. održano je 12 radionica, preko 220 administratora iz 110 ustanova ovlašteno je za administriranje CROSBI-ja te se s njima i nakon edukacije kontinuirano aktivno komunicira.
Ključne riječi: Hrvatska znanstvena bibliografija, CROSBI.
Izlaganje
Jelena Madunić, Matija Sovulj
Sveučilišna knjižnica u Splitu
Knjižničar kao kustos: izrada tematskih digitalnih zbirki na mreži
Uradu se prikazuje postupak planiranja i metodologija izrade mrežne digitalne zbirke korištenjem sustava za upravljanje sadržajima Omeka. Omeka je digitalni alat otvorenog koda razvijen u Centru za povijest i nove medije Roy Rosenzweig američkoga Sveučilišta George Mason. Zamišljen je kao jednostavno i vizualno atraktivno rješenje za izradu tematskih digitalnih zbirki za kulturne i baštinske ustanove. Na primjeru novinske rubrike „Dalmatinski kurioziteti“, koja je izlazila u dnevnim novinama „Slobodna Dalmacija“ od 1958. do 1962., iskušane su i opisane tehničke funkcionalnosti i mogućnosti primjene sustava. Novinski isječci informativno-zabavnog karaktera su obrađeni, opisani, označeni i sakupljeni u korpus. Uz široke funkcionalnosti pretraživanja, opis svake jedinice građe u zbirci zadovoljava osnovne standarde metapodataka (Dublin Core). Sadržaj rubrike koja je odabrana omogućio je korištenje različitih dodataka za prikaz građe, kao što su geolokacijske oznake. Budući da je riječ o programskom rješenju otvorenog koda, minimalna je potreba za vanjskom tehničkom podrškom, a Omeka zajednica nudi niz gotovih grafičkih sučelja, dodataka i rješenja za prezentiranje građe. Omeka je intuitivan i dostupan alat za knjižničare, arhiviste i muzeologe koji žele dijelove svojih fondova postaviti na mrežu i približiti korisnicima, dodavanjem komponente interaktivnosti i izborom sadržaja zanimljivih široj publici. U akademskom okružju alat se koristi i za suradničke i studentske projekte.
Ključne riječi: Omeka, Slobodna Dalmacija, digitalne zbirke, alati otvorenog koda.
Izlaganje
Maja Mladinov
Hrvatski povijesni muzej
Virtualni knjižničar iliti solo knjižničar na radu od kuće: prednosti i nedostaci na primjeru knjižnice Hrvatskog povijesnog muzeja
Pojava pandemije bolesti COVID-19 uzrokovala je znatne promjene u radu kulturnih ustanova, pa tako i Hrvatskog povijesnog muzeja. Jedna od mjera suzbijanja i sprječavanja širenja bolesti uvedenih u proljeće 2020., bila je slanje zaposlenika na rad od kuće. Tako se, odlaskom jedinoga knjižničara na rad od kuće, knjižnica Hrvatskog povijesnog muzeja suočila s potpuno novim izazovima povezanim s poslovanjem. Iako se u početku činilo da se zbog nedostatka izravnog dodira s građom neće moći organizirati uspješan rad na daljinu, pokazalo se kako se veliki dio posla može odraditi i na taj način. Tako su se od kuće, gotovo bez ikakvih problema, obavljali poslovi vezani za nabavu građe, izradu godišnjih izvještaja o radu i sastavljanje planova rada, prikupljanje statističkih podataka za Nacionalnu i sveučilišnu knjižnicu u Zagrebu, tematska pretraživanja, digitalizaciju građe, podršku nakladničkoj djelatnosti, institucijsku suradnju te stručno usavršavanje, uključujući pripremu izlaganja i pisanje radova. Rad na daljinu podrazumijevao je mogućnost daljinskog spajanja na računalo u knjižnici, a time i dostupnost svih potrebnih digitalnih alata (programa za obradu knjižnične građe i sl.). Takvi su uvjeti omogućili nastavak rada na prebacivanju kartičnoga kataloga u elektronički oblik za što ipak nije neophodan pristup građi. Posudbe su u određenoj mjeri također bile moguće uz prethodno upoznavanje korisnika s rasporedom knjižnice te dogovorom o postupanju pri posudbi, odnosno povratu građe. Najveći izazov, očekivano, bila je obrada nove građe te povremeno mijenjanje razmještaja knjiga na policama radi smještaja prinova. Ovaj dio posla ipak nije bilo moguće obaviti bez fizičkog pristupa građi i knjižnici.
Ključne riječi: muzejska knjižnica, solo knjižničar, rad od kuće.
Izlaganje
Lucija Dodigović
Institut za antropologiju
Ana-Marija Tkalčić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Izazovi rada na daljinu i nove mogućnosti rada s korisnicima
Posljednjih godinu dana suočeni smo s brojnim izazovima koji su iz povremenih slučajnosti prerasli u svakodnevicu. Brojni su izazovi ipak prerasli u nove mogućnosti i pozitivne promjene. Uspoređujući dvije različite knjižnice u njihovu poslovanju i radu s korisnicima tijekom zatvaranja zbog pandemije, a kasnije i potresa, otvoren je pogled u snagu stručnjaka i mogućnosti prilagodbe rada u svim nametnutim uvjetima. Specijalne su knjižnice i inače posebna vrsta knjižnica koja okuplja uski broj korisnika, no osim znanstvenika iz primarne institucije česta je i komunikacija s mnogim vanjskim članovima iz nacionalne i međunarodne javnosti. Prema Sustavu jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu, vidljiv je porast u virtualnim posjetima knjižnici (28,7 %), u međuknjižničnoj suradnji (85,7 %), informacijskim zahtjevima (98,6 %) i otvorenim pristupom (98,3 %). Knjižničari su primorani sve više postajati IT stručnjaci, obogaćivati svoje mrežne stranice uputama kako se snaći u šumi informacija, kako pronaći upravo ono što korisniku treba, a pritom ga i educirati za samostalnog istraživača. Knjižnične usluge u NSK i njezinom Informacijskom centru već se nekoliko desetljeća kreću u smjeru digitalizacije, dostupnosti knjižnične građe na daljinu, slanje digitalnih sadržaja korisniku, pristup digitalnim sadržajima ili pristup bazama podataka što je bila izvrsna baza za rad na daljinu i u razdoblju ograničenog rada. Prema Sustavu jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu vidljiv je porast u međuknjižničnoj suradnji (74,54 %) i informacijskim zahtjevima (23,88 %). Od ukupne posjećenosti 68,79 % je virtualna posjećenost. Novo je doba zapravo produbilo pozitivnu suradnju i s korisnicima i među knjižničarima iz različitih vrsta knjižnica.
Ključne riječi: virtualne posjete, otvoreni pristup, digitalizacija, rad u digitalnom okružju.