Dvorana Lovor + Zoom mrežni seminar
11:30 – 13:30
Moderator: dr. sc. Ksenija Švenda Radeljak
Izlaganje
dr. sc. Tatijana Petrić
Sveučilište u Zagrebu
Promjene u sveučilišnim i visokoškolskim knjižnicama u digitalnom okružju: knjižnične usluge i zakonodavni okvir
Informacijsko-komunikacijske tehnologije već niz godina utječu na poslovanje knjižnica, istodobno knjižnice svoje poslovanje obavljaju u skladu s određenim zakonodavstvom i standardima koji im određuju zadaće i okvire poslovanja. U izlaganju će se prikazati aspekti mrežnog mjesta kojeg su knjižničari trebali iskoristiti u svrhu objave «tradicionalnih» knjižničarskih usluga, promicati knjižnicu, diseminirati informacije, tj. ponuditi novu uslugu uspostaviti informacijsku mrežnu stranicu, osigurati pristup svojim digitalnim izvorima i udaljenim izvorima informacija, repozitorij, virtualnu izložbu itd. Prije deset godina autorica je provela istraživanje mrežnih stranica sveučilišnih knjižnica i pojavu novih usluga. U ovom izlaganju autorica će ponoviti istraživanje i povećati uzorak uključivanjem visokoškolskih knjižnica Sveučilišta u Zagrebu u uzorak istraživanja. Metodom analize sadržaja mrežnih stranica sveučilišnih / visokoškolskih knjižnica, klasificirat će se sadržaj knjižničnih poslužitelja, analizirati knjižnične službe, usluge i izvore s obzirom na mogućnosti informacijske tehnologije, zahtjevima korisnika i okolnostima pandemije koja je utjecala na poslovanje knjižnica. Analizirat će se i sadržaj zakona i standarda koji daju okvir, preporuke i smjernice za poslovanje knjižnica. Usporednom analizom dobivenih podataka i zakonodavnog okvira utvrdit će se položaj sveučilišnih / visokoškolskih knjižnica u digitalnom okružju kao posrednika između korisnika i potencijalno dostupnih izvora informacija koji se ostvaruje putem mrežnog mjesta na kojem i s pomoću kojeg bi omogućila korisnicima lakši pristup informacijama, na način da mu omogući lakši pronalazak, dostupnost i korištenje izvora informacija.
Ključne riječi: sveučilišne / visokoškolske knjižnice, mrežno mjesto, knjižnične usluge, zakonodavni okvir.
Izlaganje
Irena Urem, Ljiljana Poljak
Sveučilišna knjižnica u Splitu
Knjižnica u digitalnom okružju: redizajn i razvoj mrežnih stranica
Uovom je radu prikazan proces redizajniranja mrežnih stranica Sveučilišne knjižnice u Splitu te njihov daljnji razvoj prema potrebama korisnika i prilagodbi novim trendovima i zahtjevima. Osim ograničenih financijskih i infrastrukturnih resursa, takav je pothvat iziskivao puno učenja i razvijanja vještina knjižničara koji su bili uključeni u projekt. Opisane su etape od kojih se redizajn stranica sastojao, a to su planiranje, oblikovanje, korisničko iskustvo te objava mrežnih stranica. Uz svaku od navedenih etapa istaknute su vještine knjižničara koje su bile potrebne te što se novo trebalo naučiti ili se naučilo. Nakon što je nova stranica objavljena, bilo je potrebno pratiti statistike korištenja te su se u skladu s tim podacima mrežne stranice mijenjale i razvijale, što je prikazano u nekoliko primjera. U razvoju mrežnih stranica uvelike je utjecala pandemija, koja je prouzrokovala i razvoj novih usluga i sadržaja u virtualnom okružju, ali i donijela mnoge promjene u dosadašnjim obrascima korištenja i statistici.
Ključne riječi: mrežne stranice, korisničko iskustvo, mrežne usluge, knjižničarske kompetencije.
Izlaganje
dr. sc. Marina Krpan Smiljanec, dr. sc. Breza Šalamon-Cindori
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Zbirke stare i vrijedne građe u fondovima specijalnih knjižnica u Hrvatskoj: posjedovanje, dostupnost i mogućnosti razvoja usluga u digitalnome okružju
Raznovrsne specijalne knjižnice u Republici Hrvatskoj u svojim fondovima čuvaju bogate i vrijedne zbirke stare i rijetke građe koje predstavljaju kulturnu i znanstvenu baštinu. Riječ je o građi za koju se predmnijeva ili koja ima svojstvo kulturnoga dobra, a koja je, osim znanstvenicima, istraživačima i drugim korisnicima specijalnih knjižnica, od interesa široj korisničkoj zajednici, pa i cjelokupnoj javnosti. Na temelju Sustava statističkih podataka o poslovanju knjižnica u Republici Hrvatskoj utvrdit će se zabilježeno brojčano stanje stare i rijetke građe u specijalnim knjižnicama. Analizom dostupnosti digitalnih zbirki i usluga specijalnih knjižnica utvrdit će se njihova zastupljenost, mogućnost razvoja novih usluga, kao i združivanja specijalnih knjižnica u projektima dostupnosti i promidžbe baštine iz njihovih fondova te će se dati primjeri dobre prakse.
Ključne riječi: specijalne knjižnice, kulturno dobro, kulturna baština, stara i vrijedna građa, Sustav statističkih podataka o poslovanju knjižnica u Republici Hrvatskoj.
Izlaganje
Indira Šamec Flaschar
Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Strossmayerova galerija starih majstora na portalu DiZbi.HAZU
Portal Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (DiZbi.HAZU) referentno je mjesto pristupa digitalnom opusu Strossmayerove galerije starih majstora koji je vizualno i sadržajno vrlo atraktivan i raznovrstan. Rad daje prikaz dosadašnjih aktivnosti muzejske / galerijske knjižničarke na sustavnom odabiru, stručnoj obradi te popularizaciji povijesno-umjetničke baštine putem virtualnih zbirki digitaliziranih izvornika muzejske, knjižnične i fototečne građe. Novonastali informacijski resurs permanentna je potpora znanstvenom, stručnom i istraživačkom radu djelatnika matične kuće, a dostupan je i široj korisničkoj zajednici.
Ključne riječi: digitalne zbirke, Strossmayerova galerija starih majstora Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, djelatnost muzejske / galerijske knjižničarke.
Izlaganje
Jelena Prekratić, Anja Tkalec, Marko Tot
Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti
Skupni katalog i digitalna knjižnica HAZU: sve na jednom mjestu
Knjižnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti je 2018. godine pokrenula izradu akademijinog skupnoga knjižnog kataloga i digitalne knjižnice koristeći UNIMARC format i jedno programsko rješenje Indigo. Potreba je proizašla iz korištenja zastarjeloga programa koji nije omogućavao okupljanje fonda akademijinih knjižnica. Postupak objedinjavanja odvijao se u etapama: priprema bibliografskih i normativnih baza u ISIS-u za migraciju; mapiranje polja iz ISIS-a s postojećom Digitalnom zbirkom (DiZbi.HAZU) i usklađivanje s UNIMARC formatom; migracija podataka; prilagodba podataka novom programu i semantičko obogaćivanje; deduplikacija bibliografskih i normativnih zapisa te uspostava kooperativne katalogizacije. Postojeća Digitalna zbirka HAZU tako je prerasla u skupni katalog akademije s funkcijom digitalne knjižnice.
Ključne riječi: digitalna knjižnica, skupni katalog, UNIMARC, Digitalna zbirka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Indigo digitalni repozitorij.