Dvorana Lovor + Zoom mrežni seminar
16:30 – 18:30
Moderator: dr. sc. Ksenija Švenda Radeljak
Izlaganje
Branka Marijanović
Sveučilište u Zagrebu, Fakultet elektrotehnike i računarstva
Višnja Novosel
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Tatijana Petrić
Središnji ured za koordinaciju knjižnica Sveučilišta u Zagrebu
dr. sc. Lea Škorić
Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zrinka Udiljak Bugarinovski
Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Otvorena znanost u knjižnicama Sveučilišta u Zagrebu
Ideja otvorene znanosti i slobodne znanstvene komunikacije nije nova, s digitalnom revolucijom i razvojem informacijskih tehnologija dogodila se velika prekretnica u pristupu i načinima znanstvene komunikacije i diseminacije informacija, što je utjecalo na stvaranje novih usluga i sadržaja u knjižnicama. Protekla godina donijela je dvije otežavajuće okolnosti, potrese i pandemiju COVID-19 te su se knjižnice, kao i svi ostali, morale brzo prilagoditi novonastalim uvjetima. Iskustva poslovanja u takvom okružju dodatno su naglasila potrebu za radom u skladu s načelima otvorene znanosti. U radu će se prikazati primjena načela na kojima počiva otvorena znanost na Sveučilištu u Zagrebu, infrastruktura i vidljive rezultate primjene (npr. repozitorij, digitalne knjižnice i platforme za objavu znanstvenog sadržaja, otvorena edukacije korisnika, suradnja s fakultetskim izdavačima te primjene specijaliziranih scientomerijskih metoda za vrednovanje znanstvene produktivnosti).
Ključne riječi: otvorena znanost, Sveučilište u Zagrebu, znanstvena komunikacija, visokoškolske knjižnice, digitalno knjižnično poslovanje.
Izlaganje
doc. dr. sc. Mirko Duić
Odjel za informacijske znanosti, Sveučilište u Zadru
Usporedba multimedijske komunikacije hrvatskih visokoškolskih knjižnica tijekom i prije pandemije bolesti COVID-19
Izrada multimedijskih djela postaje sve pristupačnija razvojem brojnih digitalnih alata, često i besplatno dostupnih korisnicima. Danas su za izradu postera, osim komercijalnih softvera poput Photoshopa, na raspolaganju i slobodno dostupni softveri poput Gimpa ili web softvera Photopea. Za izradu filmova mogu se koristiti i besplatno dostupni, a vrlo funkcionalni softveri poput Shotcuta i VideoPad Video Editora. Također, na webu je dostupno mnoštvo obrazovnih sadržaja koji objašnjavaju rad s multimedijskim softverima pa ih se može lakše naučiti koristiti. I naposljetku, gotova multimedijska djela mogu se objaviti na različitim društvenim mrežama. Sve su ovo bitni čimbenici koji utječu na to da se tijekom zadnjih godina u brojnim knjižnicama počelo sve više pažnje pridavati stvaranju dojmljivih multimedijskih djela. Pandemija bolesti COVID-19 također je utjecala na češću primjenu multimedije u knjižnicama jer su zbog epidemioloških mjera knjižničari često morali intenzivirati web komunikaciju s korisnicima. Stvarali su filmove u kojima su čitani dijelovi romana, filmove s preporukama knjiga iz zbirki, stvarali su vizualno zanimljive postere u različite svrhe – od najava virtualnih događanja i izložbi, do objava informacija i uputa za korisnike o trenutačnom načinu rada knjižnice. Većom usmjerenošću na korištenje multimedijske komunikacije, nastojalo se održavati i razvijati komunikaciju s knjižničnim korisnicima. U radu će se istražiti kako su i koliko knjižnice koristile multimedijsku komunikaciju na svojim mrežnim stranicama i društvenim mrežama. Istražit će se i usporediti razne vrste multimedijske komunikacije visokoškolskih knjižnica, tijekom i prije pandemije bolesti COVID-19: sveučilišnih knjižnica u Splitu, Rijeci, Zadru i Puli, Knjižnice Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Poseban će fokus istraživanja biti na komunikaciji knjižnica putem filmova i postera.
Ključne riječi: multimedija, visokoškolske knjižnice, COVID-19, posteri, filmovi.
Izlaganje
Dubravka Luić-Vudrag, Blaženka Klemar Bubić
Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Digitalizacija u visokoškolskoj knjižnici s područja humanističkih znanosti: izazovi, prepreke, odgovornost i nedostaci
Poslanje svake visokoškolske knjižnice potpora je znanstveno-nastavnom radu, učenju i istraživanju. Protekla godina postavila je pred knjižnice i knjižničare imperativ rada u posebnim, novim okolnostima te ih je natjerala tražiti nova rješenja, razvoj i upotrebu informacijsko-komunikacijskih tehnologija. U radu će se prikazati i preispitati kako Knjižnica Filozofskog fakulteta prilagođava svoje usluge digitalnom okružju i postaje aktivni sudionik ne samo obrazovanja na daljinu, već i potpora znanstveno-istraživačkom radu svoje ustanove. Može li, i kako zadovoljiti upite korisnika jer njihova se traženja većinom odnose na staru i vrlo staru građu? Filozofski fakultet u Zagrebu u suradnji s knjižnicom svoja izdanja stavlja na platformu FF Open Press i objavljuje digitalna izdanja Filozofskog fakulteta u otvorenom pristupu.
Ključne riječi: humanističke znanosti, stara građa, obrazovanje na daljinu, platforma FF Open Press.
Izlaganje
Arijana Pavelić
Klinika za infektivne bolesti „Dr. Fran Mihaljević“, Zagreb
Uloga medicinskih knjižnica u promicanju zdravstvene pismenosti i suzbijanju infodemije
Zdravstvena informacijska pismenost složen je i dinamičan koncept koji uključuje socijalne, kognitivne, ekonomske i osobne vještine pojedinca u pretraživanju, razumijevanju i korištenju zdravstvenih informacija radi poboljšanja i održavanja vlastitog zdravlja. Lako dostupne mrežne zdravstvene informacije omogućuju pojedincu preuzimanje aktivnije uloge u donošenju odluka u zdravstvenom procesu. Infodemija uzrokovana javnozdravstvenom krizom i pandemijom korona virusa naglasila je važnost stjecanja i razvijanja potrebnih kompetencija procjene pouzdanosti, istinitosti i vjerodostojnosti mrežnih zdravstvenih informacija. Cilj je rada ukazati na važnost zdravstvene informacijske pismenosti općenito, a posebno u vrijeme infodemije, koja zahtijeva kritičko vrednovanje dostupnih zdravstvenih informacija. Posebno će se istaknuti uloga i važnost medicinskih knjižnica u zdravstvenom opismenjavanju te osnaživanju pojedinaca u navigaciji kroz izazove mrežnog informacijskog okružja u potrazi za pouzdanim i vjerodostojnim zdravstvenim informacijama te suzbijanju infodemije prouzrokovane zdravstvenom krizom zbog bolesti COVID-19.
Ključne riječi: zdravstvena pismenost, medicinske knjižnice, infodemija, COVID-19.
Sponzorsko izlaganje
Grzegorz Proszczuk/Michael Fanning
OVID/Wolters Kluwer
Learning resources from Wolters Kluwer OVID for supporting medical/ health care student education
The presentation will cover learning resources for students of medicine and health care sciences for support remote learning IN particular: Gideon Infectious Diseases database; Acland Anatomy – 3D online atlas of Human Anatomy; Visual DX – differential diagnosis tools for education and clinical practice, Acland Anatomy – 3D online atlas of Human Anatomy; Visual DX – differential diagnosis tools for education and clinical practice Health Library – Lippincott online textbook portal for medical education.
Keywords: OVID, Wolters Kluwer.
Izlaganje
Petra Medić
Središnja knjižnica Roma u Republici Hrvatskoj
Položaj i uloga Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj u digitalnom okružju i posebnim okolnostima
Rad će se baviti predstavljanjem novootvorene Središnje knjižnice Roma u Republici Hrvatskoj koja je svečano otvorena 8. lipnja 2020. godine te koja je jedina knjižnica Roma u Hrvatskoj, ali i šire, a koja specifična je u nekim segmentima u odnosu na ostale specijalne knjižnice. Nakon utemeljenja, u knjižnici je započela cjelovita stručna obrada knjižnične građe koja još uvijek traje. Kako bi se poboljšalo obrazovanje i kultura Roma te ih se lakše uključilo u društvo kontinuirano se radi na osmišljavanju, prijavljivanju te provedbi različitih programa i aktivnosti te kulturnih događanja. Iako je relativno nova knjižnica, dobro se snašla u digitalnom okružju i posebnim okolnostima budući da je dio planiranih aktivnosti: programa i radionica već morala provesti u digitalnom okružju.
Ključne riječi: Središnja knjižnica Roma, Romi, digitalno okružje.