OKRUGLI STOL Komisije za državne i službene publikacije i Komisije za pravne i srodne knjižnice
Hrvatsko knjižničarsko društvo
mr. sc. Blaženka Peradenić Kotur, dr. sc. Dejana Golenko
Mnogobrojne promjene u akademskom okolišu u posljednjih dvadesetak godina, npr. otvoreni pristup, otvoreni formati i alati, baze podataka i bibliometrijski pokazatelji, nova znanstvena područja, veliki broj znanstvenih radova, komercijalizacija izdavaštva što je rezultiralo povećanjem cijena časopisa, a time i onemogućavanjem pristupa znanstvenim informacijama, uvelike su utjecale na načine znanstvene komunikacije. S druge strane, opisane promjene ukazuju i na važnost novih informacijskih vještina znanstvenika pri izboru najprikladnijih i najboljih načina objave rada u složenom krajoliku znanstvenog izdavaštva kako bi iskoristili sve mogućnosti objavljivanja i učinili što vidljivijim svoj znanstveni rad. Koja je uloga visokoškolskih knjižničara u pružanju potpore istraživačima s obzirom na opisane promjene u akademskom okružju? Trebaju li usluge namijenjene znanstvenicima koje knjižničari kreiraju i pružaju na svojim ustanovama obuhvatiti i nove sadržaje? Koje? Posjeduju li visokoškolski knjižničari potrebna znanja i vještine o otvorenom pristupu i složenom akademskom okolišu za kreiranje usluga i programa namijenjenih znanstvenicima? Cilj je okruglog stola (koja bi uključio izlaganja i raspravu) steći dublji uvid u razumijevanje konteksta teme i potaknuti raspravu o ulozi knjižničara u pružanju potpore znanstvenicima s obzirom na promjene u načinima znanstvene komunikacije.
Ključne riječi: znanstvena komunikacija, visokoškolski knjižničari, kompetencije knjižničara.
Pozvano izlaganje
prof. dr. sc. Ivana Kunda, prodekanica za znanost
Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet
„Hibridni“ pravni knjižničar ili knjižničar pravnik: kako vam drago u digitalnom okružju
Već desetljećima i knjižničari i pravnici, odnosno pravni znanstvenici, preispituju svoje tradicionalne uloge u sklopu znanstvenog istraživanja i diseminiranja rezultata toga istraživanja. Danas više nego ikad oboje su nužno usmjereni jedni drugima i uzajamnoj suradnji shvaćajući da jedni bez drugih ne mogu postizati ciljeve napretka kojima teže. Ključni čimbenici u tome su znanstveno istraživanje koje za polazište ima cjelinu relevantnih pravnih informacija te znanstveni rezultati koji dopiru do svih potencijalno zainteresiranih korisnika. Ova tradicionalna dvojakost čimbenika uspješnog procesa znanstvenog istraživanja u suvremenim okolnostima postavlja goleme izazove pred sve sudionike pravnoznanstvenih istraživanja. Stoga je teza ovog izlaganja da se uloge (pravnih) znanstvenika i (pravnih) knjižničara redefiniraju kroz neprekidno približavanje vještina i kompetencija za koje je poželjno da ih međusobno razmjenjuju. Time izrastaju u hibridne stručnjake koji svaki sa svoje strane doprinose razumijevanju sustava u kojem djeluju. Digitalno okružje udara poseban pečat ovoj dinamici, posebice zbog pojave interneta i porasta prostora za pohranu golemih količina podataka, dok će umjetna inteligencija zacijelo unijeti još disruptivnih (razornih) elemenata u sustav. Porast količine pravnih informacija te formata i poslovnih modela kroz koje se čine dostupnima, prati i pojava sofisticiranih alata koji omogućavaju njihovo razvrstavanje i pretraživanje. Pravni znanstvenici stoga moraju razvijati posebne informacijske vještine ne bi li iskoristili sve prednosti velike količine dostupnih pravnih informacija. To je dodatno opterećenje uz zahtjeve kojima su pravni znanstvenici izloženi u praćenju isto tako velike količine dostupnih pravnih informacija. Naime, da bi pravnoznanstvena istraživanja danas bila relevantna (i smisleno/istinski kao doprinos pravnoj znanosti i formalno za izbore u zvanja) ona su vrlo specijalizirana, a ujedno redovito i usporednopravna, međunarodno relevantna, interdisciplinarna itd. Navedeno premrežavanje znanosti i specijalizacija u području pojedinih polja ili grana, ali i funkcionalna specijalizacija, knjižničarima također postaje veliki zahtjev u smjeru stjecanja dodatnih kompetencija. „Objaviti ili iščeznuti“ danas znači ne samo naći dobru publikaciju, već naći publikaciju koja će udovoljiti raznim zahtjevima poput uglednosti publikacije, indeksiranosti publikacije, čimbenika odjeka publikacije, priznatosti publikacije za svrhu formalnog znanstvenog napredovanja, niske cijene objave, dostupnosti željenim korisnicima itd. Koliko publikacije u otvorenoj znanosti ispunjavaju ove zahtjeve vrlo je upitno. Stoga je u sukladnosti s politikom otvorene znanosti i FAIR načelima potrebno osmisliti nove pokazatelje i mjerila uspješnosti kako bi se otvorena znanost mogla primjereno valorizirati i zaživjeti u praksi. Uz to je nužno bilo reformirati poslovni pristup nakladnika koji za objavu u otvorenom pristupu zahtijevaju iznimno velike naknade jer to može biti u suprotnosti s načelom slobode znanstvenog istraživanja kao jedne od temeljnih vrijednosti u velikom broju društava. Spregom knjižničara i pravnika, tj. novim hibridom knjižničara pravnika ili pravnika knjižničara okretnih u digitalnom okružju put k informacijskom ekosustavu koji podržava učinkovitu otvorenu znanost bit će također otvoreniji.
Ključne riječi: znanstvena komunikacija, pravni knjižničari, knjižničari pravnici.
Pozvano izlaganje
izv. prof. dr. sc. Miroslav Rajter, voditelj Ureda za istraživanje
Sveučilište u Zagrebu
Kako nas rangiranja rangiraju i kako mi rangiramo rangiranja
Međunarodna rangiranja sveučilišta atraktivan su i koristan alat za usporedbu različitih sveučilišta. U pravilu se u široj javnosti ona koriste kao atraktivni parametri u cilju određivanja pozicije hrvatskih sveučilišta, pretežito u negativnom kontekstu. Kao jedan od temeljnih nedostataka interpretacije rangova sveučilišta ističe se nepoznavanje metodologije izrade rangiranja, ali i stavljanje pozicije hrvatskih sveučilišta u ispravan kontekst. Međutim, to ne znači da rangiranja nisu relevantna i da ne pružaju uvid u važne informacije o karakteristikama hrvatskih sveučilišta. U ovom se izlaganju obrazlažu sustavi rangiranja te koristi koje se mogu dobiti ispravnim tumačenjem rangova. Kao temeljna perspektiva uzima se strateško pozicioniranje razvoja znanstvene produkcije te razvoj sustava za praćenje objavljivanja. U trenutnom okružju, znanstvena se produkcija prati kroz individualne baze znanstvenika, institucijske baze, a na nacionalnoj razini kroz CROSBI ili inozemne baze poput Web of Science ili Scopus. Zbog nerazvijenih standarda korištenja metapodataka svi su sustavi neobuhvatni, neprecizni i dovode do podcjenjivanja stvarne produkcije znanstvenog rada. S druge strane, postojeći sustav financiranja znanstvenog rada pokušava simulirati neke aspekte međunarodnih rangiranja i pritom favorizira razvoj znanosti koji je fokusiran na hiperprodukciju i tzv. piggyback science gdje se favorizira objavljivanje u velikim međunarodnim kolaboracijama nauštrb originalnog znanstvenog doprinosa i radikalno favoriziraju one znanstvene discipline u kojima je uobičajeniji veći broj koautora na radovima, zbog čega se događa još veća diskrepancija u razvoju različitih znanstvenih disciplina.
Ključne riječi: znanstvena produktivnost, sustavi rangiranja sveučilišta.
Panel izlaganja
mr. sc. Blaženka Peradenić-Kotur, Edita Bačić
Hrvatsko knjižničarsko društvo
Knjižničari i akademsko okružje danas, izazovi i etička pitanja
Kompetencije visokoškolskih knjižničara danas u digitalnom okružju ponajprije se vezuju uz potrebu savladavanja novih vještina nužnih za omogućavanje neometane znanstvene komunikacije korisnika. Istodobno se ne smije zaboraviti na promociju i važnost stalnoga zagovaranja uloge visokoškolskih knjižničara u osiguravanju etičke dimenzije neophodne za izgradnju „novog normalnog“ u akademskoj zajednici. To podrazumijeva poticaj i motivaciju za unaprjeđivanje zadaća knjižničara u skladu s modernim standardima, kao i potrebu znanstvenog i stručnog napredovanja. U izlaganju će se prikazati međunarodne i domaće preporuke i iskustva u postignutim i razvojnim procesima transformacije knjižnica u posebnim okolnostima.
Ključne riječi: visokoškolski knjižničari, etička pitanja.
dr. sc. Dejana Golenko
Sveučilište u Rijeci, Pravni fakultet
Ljiljana Siber
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet u Osijeku
Vanja Eror
Pravni fakultet Sveučilišta u Beogradu
Uloga knjižničara u promicanju otvorenog pristupa među pravnim znanstvenicima: studija slučaja na tri pravna fakulteta
Promjene u akademskom okolišu, pojava tzv. otvorenog pristupa i razvoj IKT tehnologije, utjecale su na načine znanstvene komunikacije, ali i ukazale na važnost razvijanja dodatnih informacijskih vještina znanstvenika kako bi izabrali najprikladnije i najbolje načine objave i učinili vidljivijim svoj znanstveni rad. Koja je uloga visokoškolskih knjižničara u pružanju potpore istraživačima s obzirom na opisane promjene u akademskom okružju? Provode li knjižničari obrazovne programe i s tematikom otvorene znanosti namijenjenih pravnim znanstvenicima i koje sadržaje uključuju? Autorice će na primjerima rada Knjižnice Pravnog fakulteta u Osijeku, Knjižnice Pravnog fakulteta u Beogradu i Knjižnice Pravnog fakulteta u Rijeci prikazati neke od usluga namijenjenih pravnim znanstvenicima s obzirom na opisanu tematiku. Želja je autorica i potaknuti raspravu i povećati osviještenost o važnosti otvorenog pristupa u visokoškolskim knjižnicama. Na praktičnoj će se razini ukazati na važnost suradnje i interdisciplinarnosti između znanstvenika i knjižničara u omogućavanju veće vidljivosti znanstvene produkcije u svijetu, kreiranjem različitih obrazovnih programa s tematikom otvorenog pristupa namijenjenih pravnim znanstvenicima. S obzirom na promjene u znanstvenoj komunikaciji, želja je autorica ponuditi smjernice za kreiranje obrazovnih programa visokoškolskih knjižnica s tematikom otvorene znanosti namijenjenih pravnim znanstvenicima.
Ključne riječi: otvoreni pristup, znanstvena komunikacija, pravni znanstvenici, visokoškolski knjižničari.