47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva

Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.


PROGRAM

6. 10. 2022. – tematski blok 4

Briga za dobrobit članstva i knjižnične zajednice

Multimedijska dvorana

10:00 – 11:30

Moderiraju: Amelia Kovačević, Drahomira Cupar, Ivan Kraljević

 

Invited speaker

Loida Garcia-Febo

International Library Consultant

Wellness  for Librarians: Sustaining unity and innovative solutions to foster transformation

 

The launch of the United Nations’ Human Development Report 2021/2022 on September 8, 2022 revealed that human progress retreated to 2016 levels. While the report indicated that humans live in a world of worry and that there is a new „uncertainty complex“ rooted in increasingly uncertain times producing unsettled lives, it also indicated that „there is promise, too—an opportunity to reimagine our futures, to renew and adapt our institutions and to craft new stories about who we are and what we value.“

Join Garcia-Febo as she unpacks what this all means for librarians’ wellness and the path forward, and how what was once unfeasible is now reachable.

References:

[1] UN Human Development Report: https://hdr.undp.org/content/human-development-report-2021-22

Izlaganje

Marin Modrić, Martina Dragija Ivanović

Sveučilište u Zadru, Odjel za informacijske znanosti

Uloga narodnih knjižnica u prevladavanju digitalne nejednakosti

 

Digitalna nejednakost jedan je od najvećih problema suvremenog društva. Nastala je uslijed ubrzanog razvoja informacijsko-komunikacijske tehnologije krajem 20. stoljeća, a podigla je problem socijalne nejednakosti na novu razinu i donijela nove izazove s kojima se pojedinci susreću u svakodnevnom životu. Iako se u počecima digitalna nejednakost gledala isključivo kao problem pristupa tehnologijama, danas ona podrazumijeva i nejednakost u motivaciji, digitalnim vještinama i korištenju novih tehnologija. Kako se radi o kompleksnom problemu, ne postoji samo jedan način kako pristupiti njezinom smanjenju. Toga su svjesne narodne knjižnice pa se brzo nakon jačanja digitalnih podjela, na temelju svoje misije, a to je omogućavanja pristupa znanju svima, pokazuju kao idealne ustanove za taj zadatak. Svojim programima i uslugama, kao i osluškivanjem zajednice i nastojanjima da se približe korisnicima na različite načine, narodne knjižnice trude se aktivno raditi na smanjenju digitalne nejednakosti i probuditi svijest o toj ulozi, prije svega kod donositelja odluka i financijera. Cilj istraživanja u sklopu ovog rada bio je dobiti uvid u razmišljanja djelatnika narodnih knjižnica o ulozi narodnih knjižnica u Hrvatskoj u smanjenju, odnosno prevladavanju digitalne nejednakosti, dok je svrha bila ukazati na mogućnosti koje narodne knjižnice imaju u smanjenju digitalne nejednakosti, kao i potaknuti domaća istraživanja o navedenoj problematici. Cilj i svrha ostvareni su na temelju pet istraživačkih pitanja. Istraživanje je provedeno putem kvalitativne metode intervjuiranja, s polustrukturiranim intervjuom kao instrumentom. Intervju se sastojao od osam pitanja, oblikovanih iz proučavanja relevantne literature i službenih dokumenata.

              Svako pitanje određivalo je jednu od tematskih cjelina, u kojima su istaknuta najvažnija zapažanja ispitanika. Rezultati ovog istraživanja pokazali su da narodne knjižnice obuhvaćene ovim istraživanjima rade kroz programe i usluge na smanjenju digitalne nejednakosti, u okviru svojih mogućnosti i sredina u kojima djeluju. Djelatnici su svjesni uloge svojih ustanova, dok još ima puno prostora za rad i napredak u stvaranju svijesti kod korisnika i donositelja odluka na nacionalnoj i lokalnoj razini. Također, rezultati ukazuju na potrebu donošenja strategije savladavanja digitalne nejednakosti (multidisciplinarni pristup) na nacionalnoj razini, kojom bi se ukazalo na njezinu poziciju i snagu u zajednici i kojim bi se narodna knjižnica prepoznala kao dobar partner u izgradnji digitalnog društva. Iskazala se i potreba za isticanjem pojma digitalne nejednakosti u službenim knjižničnim i državnim dokumentima. Daljnja istraživanja na ovu temu mogla bi se proširiti uključivanjem i drugih vrsta knjižnica.

Izlaganje

Edita Bačić

Društvo knjižničara u Splitu

Sanja Brbora

Sveučilišna knjižnica u Splitu

Kreiranje kulture dobrobiti: nove strategije za knjižničarsku zajednicu

 

Podrška knjižničarima i ostalim knjižničnim djelatnicima važan je čimbenik u stvaranju sigurnog profesionalnog okruženja. Naime, upravo uspostavljanje kulture dobrobiti omogućuje svim djelatnicima osobni i profesionalni rast. Individualna i zajednička dobrobit usko su povezane, a pronalazak dodatnih poticaja izazov je za cijelu knjižničarsku zajednicu, ponajprije za strukovne udruge, i to u strateškom promišljanju identiteta knjižnica u kriznim vremenima. Dakako, sve to zahtijeva i alate za sustavnu podršku.

              S tim u vezi nameće se pitanje: Kako osnažiti i motivirati knjižničara u nemotivirajućem vremenu? Strategija se uglavnom temelji na osobnom pristupu / knjižničarskoj zajednici / vanjskoj suradnji s drugim institucijama.

              Primjere dobre prakse moguće je pronaći u inozemnim strukovnim udrugama koje su već godinama posvećene sustavnom kreiranju svojevrsne kulture dobrobiti za knjižničarsku zajednicu (primjerice, razmatra se suradnja ALA-e i suradničke udruge ALA–APA posvećene pružanju podrške knjižničarima i ostalim knjižničnim djelatnicima, kao i alati Udruge narodnih knjižnica u Škotskoj), a nastojat će se pronaći i domaći primjeri dobre prakse.

              Osnovni je cilj izlaganja hrvatsku knjižničarsku zajednicu, tradicijski sklonu razmišljanju o knjižničnim uslugama i zadovoljstvu korisnika, osvijestiti o važnosti njegovanja kulture dobrobiti u vlastitoj zajednici te ponuditi modele i strategije za njezinu implementaciju. U tu je svrhu planirano i pilot-istraživanje, odnosno anketni upitnik za članove Društva knjižničara u Splitu, rezultati kojega mogu poslužiti kao smjerokaz u kreiranju kulture dobrobiti.

Izlaganje

Ira Tuzlančić, Marijana Rogić Bocchetti

Knjižnice grada Zagreba

Nisi sam u domu svom: knjižnične usluge u domovima za starije i nemoćne

Projekt 65 plus Knjižnica grada Zagreba kroz sedam programa okuplja knjižnične usluge za osobe starije životne dobi i provodi se u većini knjižnica mreže. Poseban naglasak u izlaganju stavljen je na program Knjigom do vrata koji obuhvaća suradnju s ustanovama za trajnu skrb i smještaj starijih i nemoćnih osoba te dostavu knjižnične građe na kućni prag starijim korisnicima knjižnica. Suradnja s domovima obuhvaća organizaciju različitih kulturnih, edukativnih i zabavnih programa za štićenike domova te stručni rad na izgradnji i održavanju zbirki domskih knjižnica.

              Sve veći udio starijeg stanovništva u ukupnoj populaciji zahtijeva prilagodbu knjižničnih usluga specifičnim potrebama te posebne skupine korisnika kako bi se poboljšala kvaliteta njihova života. Kulturne aktivnosti koje se provode za starije osobe u organizaciji knjižnica, unatoč otežanim okolnostima poslovanja, primjeri su dobre prakse kojima je cilj senzibiliziranje javnosti i povećanje brige za dobrobit starijih osoba.

Izlaganje

Silvija Perić

Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica

Ljiljana Vugrinec

Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica

Putujuće knjižnice kao most do udaljenih korisnika: primjer međunarodne suradnje knjižničara kroz Erasmus+ program

Silvija Perić i Ljiljana Vugrinec, sudionice Erasmus+ projekta Putujuće knjižnice bez granica, govorit će o knjižnicama i bibliobusima u Kataloniji, autonomnoj pokrajini u Španjolskoj, u kojoj su boravile na studijskom posjetu od 19. do 28. travnja 2022. Kako bi upoznale način rada knjižnica i bibliobusa te organizaciju knjižničnog sustava Katalonije u cjelini, sudionice projekta posjetile su pet knjižnica u gradovima Barceloni, Vicu i Lleidi te dvije središnje, specijalizirane ustanove za podršku knjižnicama u Barceloni i Lleidi.

Neposrednim sudjelovanjem u njihovom radu s korisnicima na stajalištima, upoznale su aktivnosti i djelovanje pet bibliobusa, od čega tri u okrugu Barcelona i dvije u Lleidi. Također su posjetile sajmove knjiga i druge manifestacije, poput Sant Jordi u Barceloni povodom katalonskog nacionalnog praznika, 23.4., Dana knjiga i ruža.

Izlaganjem će biti predstavljen Erasmus+ projekt koji traje od 15. 12. 2020. do 14. 12. 2022. i provodi se uz potporu od 3.842 €. Projekt provodi Društvo knjižničara Bilogore, Podravine i Kalničkog prigorja u suradnji s Ministarstvom kulture Katalonije kao partnerom. Zanimljivost je da se radi o prvom Erasmus+ programu koji je odobren jednom regionalnom knjižničarskom društvu u Hrvatskoj. Ključna je aktivnost u projektu mobilnost osoblja u svrhu obrazovanja odraslih, tzv. job shadowing.

                Primjeri dobre prakse u radu i organizaciji katalonskih knjižnica i bibliobusa mogu se iskoristiti i za primjenu u novim uslugama i aktivnostima s knjižničnim korisnicima u našim knjižnicama.

                Katalonski knjižnični sustav narodnih knjižnica spada među najorganiziranije i najuspješnije u Europi, stoga je korisno analizirati ga i proučiti kako bi se vidjelo mogu li pojedina rješenja biti primijenjena i kod nas kako bi se unaprijedile hrvatske knjižnice i njihove usluge za korisnike.

Kontakt

Hrvatsko knjižničarsko društvo

c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4

10000 Zagreb

Tel./Fax. +385 (091) 604-7214

Email: hkd@hkdrustvo.hr

 

 

HKD 2022 © sva prava pridržana