7. 10. 2022. – tematski blok 3
Uloga knjižnica, položaj knjige i razvoj čitateljske kulture
Multimedijalna dvorana
12:30 – 14:00
Moderiraju: Dragutin Nemec, Amelia Kovačević
7. 10. 2022. – tematski blok 3
12:30 – 14:00
Moderiraju: Dragutin Nemec, Amelia Kovačević
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu postavila je 2021. godine portal Hrvatski obvezni primjerak (HOP, hop.nsk.hr). Zadaća je Portala sinergijsko djelovanje svih dionika sustava obveznog primjerka. Sadrži zbirke podataka nastale prikupljanjem informacija o priljevu građe obveznog primjerka u analognim i digitalnim pojavnostima sa svrhom očuvanja nacionalnog i kulturnog identiteta nacionalne pisane (objavljene) baštine. Portal je razvijen korištenjem tehnologija otvorenog koda: WordPress sustav za uređivanje sadržaja, dok je u pozadini relacijska baza podataka MariaDB.
U izlaganju će se predstaviti tehnička izrada Portala, korisničko i administrativno sučelje, njegova struktura, e-praktikum i ostalo. Cilj izlaganja je predstaviti Portal kao: okruženje za bržu i jednostavniju komunikaciju svih dionika sustava; edukaciju o organizaciji i strukturi sustava obveznog primjerka; te osiguravanje otvorenog pristupa tim podacima sa svrhom podržavanja provedbe znanstvenog istraživanja nacionalne pisane (objavljene) baštine.
EBSCO Customer Engagement Manager
We will introduce two academic databases from EBSCO – Academic Search Ultimate and Business Source Ultimate. They both offer students and researchers access to high quality academic peer-reviewed articles from wide range of multidisciplinary and business sources. In this session, we will describe content, number of titles, source types and databases’ special tools and features.
Katedra za bibliotekarstvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
U okviru projekta Hrvatski iseljenički tisak (Projekt HIT) izrađena je bibliografija knjiga australskih Hrvata. Izlaganje donosi bibliometrijsku analizu knjiga okupljenih u bibliografiji prema parametrima poput jezika publikacije, mjesta izdavanja, godine izdavanja, vrste nakladnika, broja autora ili urednika te vrste djela. Temeljem provedene analize ukazat će se na značajke jednog segmenta nakladničke djelatnosti hrvatskih iseljenika. Briga za hrvatski iseljenički tisak, od pohrane i zaštite do osiguravanja pristupa publikacijama, važan je zadatak hrvatskih baštinskih ustanova, posebice knjižnica. Kako u ostvarivanju te zadaće postoje brojne prepreke, izlaganje će završiti kratkim osvrtom na ishode projekta HIT. Projekt doprinosi skrbi za hrvatsku iseljeničku zajednicu putem popisivanja, osiguravanja dostupnosti te proučavanja iseljeničkih publikacija.
Narodna knjižnica i čitaonica Vlado Gotovac Sisak
Ekonomski fakultet Zagreb
U izlaganju autorice će se osvrnuti na međunarodne projekte koji uključuju isticanje knjižničnih aktivnosti i njihovo povezivanje s Ciljevima održivog razvoja s posebnim naglaskom na IFLA Library Map of the World. Detaljno će se objasniti procedura uključivanja u IFLA Library Map of the World, objasnit će se način pripreme tekstova, pripreme digitalnih materijala i komunikacija s osobama zaduženima za projekt. Također će se dati pregled dobre prakse iz knjižnica diljem svijeta i prezentirati će se način na koji su knjižnice predstavile svoje aktivnosti i projekte unutar IFLA Library Map of the World.
Naglasak će se staviti i na dosadašnje javnozagovaračke aktivnosti na nacionalnoj razini te će se istaknuti značaj uključivanja knjižnica iz Hrvatske u međunarodne javnozagovaračke projekte.
Knjižnica i čitaonica „Fran Galović“ Koprivnica
Magdalenina knjižnica na kotačima autorice Željke Horvat-Vukelja i ilustratorice Andreje Živko prva je tiskana slikovnica u izdanju Knjižnice i čitaonice „Fran Galović“ Koprivnica.
Hrvatsko izdanje objavljeno je 2020. godine s ciljem dijeljenja kvalitetne i tople priče s publikom, uz edukaciju o radu i načinu funkcioniranja pokretnih knjižnica – bibliobusa – te u svrhu promocije čitanja i knjižničarstva općenito. Slikovnica o Magdaleni ima posebno mjesto u kontekstu razvoja publike i suradnje knjižnice i zajednice – nastala je kao rezultat jedne takve suradnje. Priča je inspirirana radom koprivničke Bibliobusne službe koja je u razdoblju od 2015. do 2017. godine organizirala književne susrete Željke Horvat-Vukelja s učenicima i polaznicima dječjih vrtića u naseljima koje obilazi pokretna knjižnica. Uvidjevši vrijednost samoga teksta, ali i mogućnosti koje priča pruža za promociju same ustanove i njenog bibliobusa, koprivnička knjižnica odlučila je objaviti slikovnicu koja je tijekom 2021. i 2022. distribuirana u knjižare i knjižnice u Hrvatskoj. Iskustvo je podijeljeno s javnošću i s knjižničarima u zemlji i inozemstvu. Kroz kontakte s kolegama iz Pečuha te veliki interes za nabavu publikacije za mađarske korisnike, od kojih mnogi također koriste bibliobuse, ukazala se želja i potreba da tekst s vremenom bude preveden i na druge europske jezike. Svjesna vrijednosti priče koja je univerzalna i aktualna te kao takva zanimljiva i stranoj publici, koprivnička knjižnica uspostavila je kontakte i s kolegama u Sloveniji i Finskoj u želji da slikovnica bude prevedena i na njihove jezike. Financijska situacija diktirala je, zasad, smanjenje obujma projekta ipak samo na englesko izdanje koje je objavljeno u listopadu 2022. godine.
Budućnost engleskog izdanja slikovnice o Magdaleni pažljivo je osmišljena. Cilj je predstaviti izdanje hrvatskoj javnosti i hrvatskim knjižnicama i knjižarama. Inozemnu distribuciju slikovnice preuzet će iskusna nakladnička kuća, a komunikaciju s europskim knjižničarima sama knjižnica, s ciljem da englesko izdanje, nakon domaće publike, tijekom 2023. doputuje i do brojnih malih korisnika u europskim zemljama.
Odsjek za informacijske znanosti, Filozofski fakultet Osijek
Alzheimerova je bolest (AB) neizlječiva neurodegenerativna bolest koju je Svjetska zdravstvena organizacija zbog pandemijskih razmjera te socijalnih, zdravstvenih i financijskih utjecaja na društvo proglasila svjetskim zdravstvenim prioritetom. Usprkos brojnosti ove ranjive društvene skupine (procjenjuje se da 5 do 8% svjetske populacije starije od 65 godina boluje od AB) i tendenciji njezina rasta, oboljeli i članovi njihovih obitelji suočavaju se s brojnim (nepremostivim) izazovima (Alzheimer Disease International, 2019; Alzheimer’s Disease International and World Health Organization, 2012).
Cilj je izlaganja predstaviti dio rezultata znanstvenog projekta Izgradnja demenciji prijateljskih narodnih knjižnica: teorijske i praktične pretpostavke posvećenog knjižničnim uslugama za osobe s AB (Faletar Tanacković, 2022) te kritički analizirati zadaće suvremenih narodnih knjižnica u ostvarivanju demenciji prijateljskih zajednica (Howarth, Gibson, 2015; Dickey, 2020). Na temelju pregleda literature i dobrih primjera iz prakse predstavit će se mogući doprinosi narodnih knjižnica društvenom i kulturnom uključivanju osoba s demencijom i njihovih članova obitelji.
U radu će se predstaviti rezultati znanstvenog istraživanja provedenog putem online i tiskanog upitnika među narodnim knjižnicama u Republici Hrvatskoj (N=71) i studentima informatologije (budućim knjižničarima) na Sveučilištu u Osijeku i Sveučilištu u Zadru (N=183). Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanika posjeduje relativno dobro znanje o AB, a nešto više od četvrtine ih poznaje barem jednu osobu s tom bolesti. Iako ispitanici (i knjižničari i studenti) smatraju da narodne knjižnice mogu doprinijeti ostvarivanju demenciji prijateljskih zajednica, usluge za tu korisničku skupinu u našim su narodnim knjižnicama prilično rijetke. Više od polovice ispitanih knjižnica pak nabavlja građu za članove njihovih obitelji koji se brinu o oboljelima (u svrhu edukacije i podrške) te za građane općenito (u svrhu senzibilizacije) (Faletar Tanacković, Petr Balog, Erdelez, 2021). Ni knjižničari ni studenti nisu do sada imali prilike učiti o demenciji i knjižničnim uslugama za tu ranjivu društvenu skupinu u okviru svog formalnog obrazovanja i programa za cjeloživotno učenje.
Ishodi projekta predstavljenog u ovom radu uključuju niz edukativnih i stručnih aktivnosti, utemeljenih na znanstvenim spoznajama, čiji je cilj pridonijeti jačanju kapaciteta za pružanje knjižničnih usluga osobama s demencijom i njihovim članovima obitelji, a primjenom spoznaja provedenih istraživanja u svom svakodnevnom radu, narodne knjižnice mogu postati demenciji prijateljske ustanove te na taj način pridonijeti podizanju kvalitete života osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim demencijama.
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (091) 604-7214
Email: hkd@hkdrustvo.hr