Tematski-blok-2-1

47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva

Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.


PROGRAM

6. 10. 2022. – tematski blok 2

Knjižničarska profesija u novim okolnostima

Koncertna dvorana

10:00 – 11:30

Moderiraju: Jasenka Pleško, Dijana Machala

 

Izlaganje

Ana Barbarić

Katedra za bibliotekarstvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

25 godina djelovanja Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković

U izlaganju će se predstaviti Zaklada Dr. Ljerka Markić Čučuković s naglaskom na njezin doprinos hrvatskoj knjižničarskoj zajednici kroz 25 godina neprekinutoga djelovanja. Zakladu Dr. Ljerka Markić Čučuković osnovao je njezin suprug dr. Frano Čučuković sa svrhom nagrađivanja najboljih studenata bibliotekarstva Sveučilišta u Zagrebu te knjižnica, ustanova, udruga i pojedinaca, koji promiču knjižničarsku struku i bibliotekarstvo općenito. Dosad je nagrađen 51 student, dok je nagrada za knjižničarsku struku dodijeljena deset puta. U izlaganju će se ukazati na važnost zakladništva te ukratko prikazati njegov razvoj u svijetu i Hrvatskoj. Uslijedit će prikaz i analiza dobitnika nagrade prema skupnim pokazateljima temeljem koje će se izvesti zaključci o značaju Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković za hrvatsko knjižničarstvo.

Izlaganje online

Ksenija Švenda Radeljak

Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu

Što nam znanstveni i stručni radovi mogu reći o položaju e-učenja u hrvatskim visokoškolskim ustanovama?

Cilj je izlaganja prikazati iskustva implementacije e-učenja u visokom obrazovanju u Hrvatskoj kroz analizu sadržaja znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u hrvatskim znanstvenim časopisima te kroz analizu ocjenskih radova dostupnih online u punom tekstu u razdoblju 2017. – 2021.

              Metodom sadržajne analize izdvojeni radovi grupirani su u četiri osnovne teme: stavovi i kompetencije studenata, stavovi i kompetencije nastavnika, tehnike, modeli i metode e-učenja te teorijski pristupi e-učenju.

              Analizirana je brojnost radova u pojedinoj kategoriji, jezik na kome je rad napisan, afilijacija autora te produktivnost autora prema godinama unutar analiziranog razdoblja.

              Rezultati pokazuju da, od ukupno 37 radova, prevladavaju članci, njih 19. Prema kategorizaciji izdvojeno je 5 izvornih znanstvenih članaka, 3 pregledna članka, 2 prethodna priopćenja, 1 prikaz i 6 stručnih članaka. U kategoriji ocjenskih radova analizirana su 2 doktorska i 10 diplomskih radova. Najviše je radova objavljeno u 2021. godini. Autori radova pripadaju različitim područjima znanosti, kako tehničkim i prirodnim, tako i društvenim. Radovi su objavljeni uglavnom na hrvatskom jeziku.

              Analizom sadržaja radova čija tematika povezuje implementaciju e-učenja na hrvatskim visokim učilištima može se zaključiti da je uvođenje i korištenje sustava e-učenja u nastavi i ocjenjivanju pozitivno utjecalo na kvalitetu višeg obrazovanja. Rezultati istraživanja uglavnom pokazuju visoku motiviranost i nastavnika i studenata i sugeriraju daljnje sustavno i kontrolirano uvođenje e-učenja u visoko obrazovanje.

              No, s obzirom na specifičnosti svakog od znanstvenih područja i razlike u načinima realizacije nastavnog procesa, može se zaključiti da implementacija online učenja u hrvatskom visokom obrazovanju nije ujednačena, te da bi pojedinim nastavnicima bila potrebna dodatna pomoć i podrška, posebice kod određenih tehničkih aspekata e-učenja.

              Iz ove analize može se zaključiti kako e-učenje, osim načina učenja i poučavanja, mijenja i načine društvenih interakcija. Stoga jedan od ciljeva treba biti razvoj cjelovitog sveučilišnog virtualnog okruženja za učenje i poučavanje u kome će e-učenje biti jedno od načina prijenosa i primanja znanja u kontekstu cjelovitog procesa učenja i podučavanja.

Izlaganje

Dragutin Nemec

Knjižnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Visokoškolske knjižnice u raljama propisa: slučaj ugovora o uslugama i destandardiziranih standard

Tema su višegodišnji prijepori oko tretmana postojanja visokoškolskih knjižnica kroz različite propise i mogu li se knjižnice nositi s posljedicama svog nepovoljnog položaja. Promjenama zakona i standarda srozala se zaštita visokoškolskih knjižnica sve do opstrukcije uspostave novih i ukidanja postojećih. Bit je da visokoškolske ustanove ugovorom o pružanju knjižničnih usluga s drugom knjižnicom mogu izbjeći „teret“ vlastite, kao i ukinuti postojeće knjižnice, a zakonodavac je u standard odbio uvrstiti nužne preduvjete za takve ugovore. Problematizira se i situacija „destandardizacije standarda“ iz mjerljivih parametara (prostor, broj djelatnika) u smokvin list apstraktnog pokazatelja učinka. Kao zadnja obrana od samovolje osnivača i za opstanak visokoškolskih knjižnica preostaju još jedino matične knjižnice i službe. Izlaganje nastoji dati i rješenja kako visokoškolske knjižnice ne bi izgubile svoju ulogu.

Izlaganje

Dorja Mučnjak

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Status (de)reguliranosti profesije: nenamjeravane posljedice

Tržište rada dinamično je i podložno promjenama. (De)reguliranost profesije i promjenjive vladine mjere zapošljavanja nedvojbeno utječu na dinamiku zapošljavanja u knjižničarskoj zajednici.

              U ovom će se izlaganju dati pregled izazova koji pred knjižnice stavlja zakonodavni okvir pri zapošljavanju stručnog osoblja u knjižnicama (deficit kandidata, odabir predmetnih stručnjaka…) te će se analizirati efikasnost vladinih mjera zapošljavanja koje su se odnosile na knjižnice kao poslodavce.

Izlaganje

Ivo Tokić

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Definiranje parametara izvještavanja o radnom učinku djelatnika u velikoj knjižnici

Izvještavanje o realnom radu svakog pojedinca u velikoj knjižnici temeljni je alat uspješnog upravljanja radnim procesima. Nikakvi knjižnični standardi niti drugi slični dokumenti ne rješavaju ovo praktično pitanje. Opisan je model kako uspješno riješiti ovakav problem izvještavanja o realnom radnom učinku svih djelatnika velike knjižnice sa izraženom podjelom specijaliziranih poslova. Poslovi o kojima se izvještava su u opisanom modelu podijeljeni u tri skupine prema svojim karakteristikama. Opisano je kako su za njih definirani odgovarajući parametri koji realno odražavaju obavljanje pojedinog posla za svakog pojedinca, bilo knjižničara, bilo podržavajućih suradnika. Definirani model predstavlja primjer dobre prakse koji je dokazan u stvarnosti.

Kontakt

Hrvatsko knjižničarsko društvo

c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4

10000 Zagreb

Tel./Fax. +385 (091) 604-7214

Email: hkd@hkdrustvo.hr

 

 

HKD 2022 © sva prava pridržana

This website uses cookies.