6. 10. 2022. – tematski blok 2
Knjižničarska profesija u novim okolnostima
Koncertna dvorana
10:00 – 11:30
Moderiraju: Jasenka Pleško, Dijana Machala
47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva
Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.
PROGRAM
Menu
Izlaganje
Ana Barbarić
Katedra za bibliotekarstvo, Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
25 godina djelovanja Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković
U izlaganju će se predstaviti Zaklada Dr. Ljerka Markić Čučuković s naglaskom na njezin doprinos hrvatskoj knjižničarskoj zajednici kroz 25 godina neprekinutoga djelovanja. Zakladu Dr. Ljerka Markić Čučuković osnovao je njezin suprug dr. Frano Čučuković sa svrhom nagrađivanja najboljih studenata bibliotekarstva Sveučilišta u Zagrebu te knjižnica, ustanova, udruga i pojedinaca, koji promiču knjižničarsku struku i bibliotekarstvo općenito. Dosad je nagrađen 51 student, dok je nagrada za knjižničarsku struku dodijeljena deset puta. U izlaganju će se ukazati na važnost zakladništva te ukratko prikazati njegov razvoj u svijetu i Hrvatskoj. Uslijedit će prikaz i analiza dobitnika nagrade prema skupnim pokazateljima temeljem koje će se izvesti zaključci o značaju Zaklade Dr. Ljerka Markić Čučuković za hrvatsko knjižničarstvo.
Izlaganje online
Ksenija Švenda Radeljak
Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta u Zagrebu
Što nam znanstveni i stručni radovi mogu reći o položaju e-učenja u hrvatskim visokoškolskim ustanovama?
Cilj je izlaganja prikazati iskustva implementacije e-učenja u visokom obrazovanju u Hrvatskoj kroz analizu sadržaja znanstvenih i stručnih članaka objavljenih u hrvatskim znanstvenim časopisima te kroz analizu ocjenskih radova dostupnih online u punom tekstu u razdoblju 2017. – 2021.
Metodom sadržajne analize izdvojeni radovi grupirani su u četiri osnovne teme: stavovi i kompetencije studenata, stavovi i kompetencije nastavnika, tehnike, modeli i metode e-učenja te teorijski pristupi e-učenju.
Analizirana je brojnost radova u pojedinoj kategoriji, jezik na kome je rad napisan, afilijacija autora te produktivnost autora prema godinama unutar analiziranog razdoblja.
Rezultati pokazuju da, od ukupno 37 radova, prevladavaju članci, njih 19. Prema kategorizaciji izdvojeno je 5 izvornih znanstvenih članaka, 3 pregledna članka, 2 prethodna priopćenja, 1 prikaz i 6 stručnih članaka. U kategoriji ocjenskih radova analizirana su 2 doktorska i 10 diplomskih radova. Najviše je radova objavljeno u 2021. godini. Autori radova pripadaju različitim područjima znanosti, kako tehničkim i prirodnim, tako i društvenim. Radovi su objavljeni uglavnom na hrvatskom jeziku.
Analizom sadržaja radova čija tematika povezuje implementaciju e-učenja na hrvatskim visokim učilištima može se zaključiti da je uvođenje i korištenje sustava e-učenja u nastavi i ocjenjivanju pozitivno utjecalo na kvalitetu višeg obrazovanja. Rezultati istraživanja uglavnom pokazuju visoku motiviranost i nastavnika i studenata i sugeriraju daljnje sustavno i kontrolirano uvođenje e-učenja u visoko obrazovanje.
No, s obzirom na specifičnosti svakog od znanstvenih područja i razlike u načinima realizacije nastavnog procesa, može se zaključiti da implementacija online učenja u hrvatskom visokom obrazovanju nije ujednačena, te da bi pojedinim nastavnicima bila potrebna dodatna pomoć i podrška, posebice kod određenih tehničkih aspekata e-učenja.
Iz ove analize može se zaključiti kako e-učenje, osim načina učenja i poučavanja, mijenja i načine društvenih interakcija. Stoga jedan od ciljeva treba biti razvoj cjelovitog sveučilišnog virtualnog okruženja za učenje i poučavanje u kome će e-učenje biti jedno od načina prijenosa i primanja znanja u kontekstu cjelovitog procesa učenja i podučavanja.
Izlaganje
Dragutin Nemec
Knjižnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Visokoškolske knjižnice u raljama propisa: slučaj ugovora o uslugama i destandardiziranih standard
Tema su višegodišnji prijepori oko tretmana postojanja visokoškolskih knjižnica kroz različite propise i mogu li se knjižnice nositi s posljedicama svog nepovoljnog položaja. Promjenama zakona i standarda srozala se zaštita visokoškolskih knjižnica sve do opstrukcije uspostave novih i ukidanja postojećih. Bit je da visokoškolske ustanove ugovorom o pružanju knjižničnih usluga s drugom knjižnicom mogu izbjeći „teret“ vlastite, kao i ukinuti postojeće knjižnice, a zakonodavac je u standard odbio uvrstiti nužne preduvjete za takve ugovore. Problematizira se i situacija „destandardizacije standarda“ iz mjerljivih parametara (prostor, broj djelatnika) u smokvin list apstraktnog pokazatelja učinka. Kao zadnja obrana od samovolje osnivača i za opstanak visokoškolskih knjižnica preostaju još jedino matične knjižnice i službe. Izlaganje nastoji dati i rješenja kako visokoškolske knjižnice ne bi izgubile svoju ulogu.
Izlaganje
Dorja Mučnjak
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Status (de)reguliranosti profesije: nenamjeravane posljedice
Tržište rada dinamično je i podložno promjenama. (De)reguliranost profesije i promjenjive vladine mjere zapošljavanja nedvojbeno utječu na dinamiku zapošljavanja u knjižničarskoj zajednici.
U ovom će se izlaganju dati pregled izazova koji pred knjižnice stavlja zakonodavni okvir pri zapošljavanju stručnog osoblja u knjižnicama (deficit kandidata, odabir predmetnih stručnjaka…) te će se analizirati efikasnost vladinih mjera zapošljavanja koje su se odnosile na knjižnice kao poslodavce.
Izlaganje
Ivo Tokić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Definiranje parametara izvještavanja o radnom učinku djelatnika u velikoj knjižnici
Izvještavanje o realnom radu svakog pojedinca u velikoj knjižnici temeljni je alat uspješnog upravljanja radnim procesima. Nikakvi knjižnični standardi niti drugi slični dokumenti ne rješavaju ovo praktično pitanje. Opisan je model kako uspješno riješiti ovakav problem izvještavanja o realnom radnom učinku svih djelatnika velike knjižnice sa izraženom podjelom specijaliziranih poslova. Poslovi o kojima se izvještava su u opisanom modelu podijeljeni u tri skupine prema svojim karakteristikama. Opisano je kako su za njih definirani odgovarajući parametri koji realno odražavaju obavljanje pojedinog posla za svakog pojedinca, bilo knjižničara, bilo podržavajućih suradnika. Definirani model predstavlja primjer dobre prakse koji je dokazan u stvarnosti.
Kontakt
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (091) 604-7214
Email: hkd@hkdrustvo.hr