47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva

Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.


PROGRAM

7. 10. 2022. – tematski blok 1

Digitalna transformacija i zelena tranzicija

Polivalentna dvorana

13:00 – 14:00

Moderiraju: Ivan Kraljević, Jasenka Pleško, Marijana Tomić

 

Izlaganje

Sofija Klarin Zadravec, Iva Adžaga Ašperger, Sanja Lapiš

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

 Natječaj Baština na mreži: suradnja u izradi virtualnih izložbi

 

M

Cilj je izlaganja predstaviti natječaj Baština na mreži Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu kao način motivacije i edukacije knjižničara za digitalizaciju građe i izradu novih digitalnih proizvoda te, nakon tri provedena natječaja, razmotriti održivost postojećeg načina rada u sustavu za izradu virtualnih izložbi NSK, kao i mogućnosti daljnjeg razvoja.

              Natječaj Baština na mreži pokrenut je 2018. godine s ciljem da se u hrvatskim knjižnicama potakne izrada virtualnih izložbi odnosno osnaže knjižničari u uspostavi digitalnih zbirki. Natječaj je, uz financijsku nagradu, osigurao i pomoć NSK u digitalizaciji građe i edukaciji knjižničara te korištenje besplatnog sustava i tehničku i stručnu podršku u izradi virtualnih izložbi.

              Prvi natječaj iz 2018. godine bio je otvoren za sve vrste knjižnica, dok je natječaj proveden 2020. bio usmjeren stručnim suradnicima knjižničarima i nastavnicima s ciljem da određenu nastavnu temu približe učenicima u obliku virtualne izložbe. Na treći su natječaj Baština na mreži: znanstvenici predstavljaju kulturnu baštinu pozvane visokoškolske i specijalne knjižnice.

              U izlaganju će se prikazati rezultati dosadašnjih natječaja s četiri izrađene virtualne izložbe i dvije u procesu izrade, sedmero educiranih knjižničara i gotovo stotinu jedinica digitalizirane građe. Predstavit će se i rezultati ispitivanja zadovoljstva u korištenju sustava za izradu virtualnih izložbi sudionika natječaja kao i ostalih autora virtualnih izložbi. Istraživanje je provedeno metodom strukturiranog intervjua, a dobiveni podaci poslužit će kao temelj za definiranje daljnjeg razvoja sustava virtualnih izložbi.

Izlaganje

Ingeborg Rudomino, Petra Horvat, Karolina Holub

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Arhiviranje društvenih medija: izazovi arhiviranja Twittera u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu

 

U svijetu velik broj ljudi svakodnevno koristi društvene medije poput Twittera, Instagrama i Facebooka kako bi pronašli, raspravljali, ali i dijelili informacije. To je razlog što društveni mediji postaju važno područje istraživanja, ali i ključni razlog institucijama za njihovo arhiviranje.

              Arhiviranje sadržaja pojedinih društvenih medija predstavlja značajan izazov institucijama zbog različitih pravnih i tehničkih poteškoća. Poznato je da su mnoge nacionalne ustanove u svijetu uspostavile arhive weba, među kojima je i Hrvatska sa svojim Hrvatskim arhivom weba (HAW) koji NSK razvija od 2004. godine, ali arhiviranje društvenih medija je itekako u počecima u mnogim zemljama. Arhiviranje društvenih medija zahtjevno je i zbog izuzetno dinamičnog sadržaja, nedostatka tehničkih standarda za prikupljanje ili njihovu pohranu.

              U izlaganju će se prikazati primjeri arhiviranja platforme Twitter u svijetu, kao i izazovi Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u izgradnji zbirke arhiviranog sadržaja s Twittera u sklopu Hrvatskog arhiva weba.

Sponzorsko izlaganje

Silvester Kmetić

Eko-Monitor d. o. o.

Digitalna transformacija i vrijeme

 

Predmet našeg poslovanja je digitalizacija i obrada digitalnih formata knjižne građe i druge dokumentacije od skeniranja i inteligentnih procesa obrade digitalnog sadržaja do arhiviranja i ispisnih sustava. Navedeno uključuje projektiranje, izgradnju i održavanje visoko učinkovitih produkcijskih rješenja, kao i usluge iz navedenog područja.

Izlaganje

Bojan Macan, Sofija Konjević

Institut Ruđer Bošković

Uloga knjižničara u izgradnji istraživačke infrastrukture Republike Hrvatske

Istraživačka infrastruktura obuhvaća različite resurse koje znanstvena zajednica koristi za provođenje istraživanja, a u to već po svojoj osnovnoj funkciji spadaju akademske, znanstvene i specijalne knjižnice. Knjižničari svojim znanjima i vještinama organizacije informacija daju značajan doprinos i izgradnji informacijske infrastrukture o sustavu znanosti i visokog obrazovanja (eng. Research Information Systems (RIS)). U ovom izlaganju bit će istaknuta uloga knjižničara u izgradnji istraživačke infrastrukture na primjeru Centra za znanstvene informacije (CZI) Instituta Ruđer Bošković (IRB), kao i buduća uloga ostalih knjižničara u okviru integriranog i interoperabilnog Informacijskog sustava znanosti RH – CroRIS. Cilj CroRIS-a je osigurati sveobuhvatne, cjelovite i točne informacije o svim elementima sustava znanosti u RH, a gradi se u sklopu strateškog projekta Znanstveno i tehnologijsko predviđanje. Nositelj projekta je Ministarstvo znanosti obrazovanja (MZO), a partner u izgradnji informacijskog sustava je Sveučilišni računski centar Srce. Naknadnim sklapanjem tripartitnog sporazuma između MZO-a, Srca i IRB-a o izgradnji i održavanju CroRIS-a osigurana je reimplementacija postojećih informacijskih sustava IRB-a u CroRIS zajedno s migracijom postojećih podataka, suradnja CZI-ja u procesu izgradnje CroRIS-a te podrška informacijskom sustavu i njezinim korisnicima u postprojektnom razdoblju. Zahvaljujući svojim znanjima, vještinama i iskustvu rada sa sličnim informacijskim sustavima u području podatkovne infrastrukture, knjižničari kroz svoju ulogu u CroRIS-u imaju priliku dodatno učvrstiti poziciju i važnost unutar akademske i istraživačke zajednice. Tako su knjižničari na ustanovama logičan odabir za urednike modula o publikacijama (CROSBI-ja), a pojedini knjižničari već su imenovani CroRIS koordinatorima na ustanovi i/ili urednicima drugih modula, što je dokaz važne uloge koju će knjižničarska zajednica imati u CroRIS-u.

Izlaganje

Željka Radovinović

Knjižnica Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu

Odsviraj mi to doma: note kao izvor informacija o diskografskoj produkciji u Hrvatskoj

Izlaganje donosi prikaz rezultata istraživanja u okviru znanstvenog projekta Diskografska industrija u Hrvatskoj od 1927. do kraja 1950-tih, financiranog od Hrvatske zaklade za znanost.

              Na temelju opsežne mrežne diskografije koja je nastala za potrebe projekta predstavit će se analiza aspekata ulančanosti snimki s drugim polugama glazbenog života, kao i njihove zastupljenosti u domaćem notnom izdavaštvu.

              Primjerima će se ukazati na tiskane note kao izvore informacija o diskografskoj produkciji i glazbenom životu razdoblja, temeljenima na podacima o nositeljima autorskih prava, notnome tekstu, likovnom oblikovanju i reklamnim porukama otisnutim na publikacijama.

              Izdanja zvučnih snimki iz projektnoga razdoblja sačuvana su u malom broju primjeraka, na fizički ugroženom mediju, u posjedu državnih institucija (arhiva, knjižnica i muzeja), kao i privatnih kolekcionara, te bi ih u svrhu očuvanja njihove povijesne vrijednosti trebalo digitalizirati i predstaviti javnosti.

              Note koje su ih pratile i iz kojih se pjevalo i sviralo u građanskim salonima, u prilikama nakon 2. svjetskoga rata izgubile su na cijeni i u današnje vrijeme postale pravom rijetkošću. Njihova je vrijednost svjedoka povijesnog razdoblja nesumnjiva te bi ih također trebalo zaštititi digitalizacijom.

              S ciljem očuvanja povijesne slike glazbenog života razdoblja, možda bi se mogla razmotriti mogućost predstavljanja dviju digitalnih kolekcija i u obliku paralelnog tijeka glazbe i notnoga teksta, za što postoje različiti digitalni alati.

Sponzorsko izlaganje

Kristijan Crnković

ArhivPRO

Hibridni knjižnični sustavi i digitalna transformacija

Uspostava hibridnih knjižničnih sustava korisnicima olakšava pretraživanje i uporabu digitaliziranih sadržaja koji postaju sastavni dio jedinstvenog indeksa za pretraživanje, a knjižničarima svakodnevni alat za katalogizaciju građe, pripremu za skeniranje, obradu i objavu skeniranih materijala.

              U izlaganju će biti prikazani modeli i primjeri iz prakse vezani uz poslovne procese integralnog hibridnog sustava u kojemu knjižničari mogu katalogizirati građu, pripremati primjerke i liste građe za digitalizaciju, formirati digitalne zbirke, dodjeljivati trajne identifikatore digitalnim objektima (NBN, DOI), semantički obogatiti metapodatke, kreirati i slati podatkovne pakete u sustav e-Kultura, arhivirati digitalne preslike te objaviti digitalizirane preslike na korisničkom portalu.

              Predstavljeni modeli mogu poslužiti za novo promišljanje digitalizacije poslovnih procesa u knjižnicama koje već imaju iskustva u digitalizaciji kao i onih koje planiraju strateški iskorak prema novom poslovnom modelu u kojemu je značajan naglasak stavljen na razvoj digitalnih i digitaliziranih sadržaja u kojima knjižničari postaju kreatori digitalnih sadržaja koje knjižnica nudi svojim korisnicima.

Kontakt

Hrvatsko knjižničarsko društvo

c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4

10000 Zagreb

Tel./Fax. +385 (091) 604-7214

Email: hkd@hkdrustvo.hr

 

 

HKD 2022 © sva prava pridržana