47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva

Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.


PROGRAM

7. 10. 2022. – tematski blok 1

Digitalna transformacija i zelena tranzicija

Polivalentna dvorana

10:00 – 11:30

Moderiraju: Andreja Tominac, Drahomira Cupar

 

Pozvano izlaganje

Aleksandra Mudrinić Ribić

CARNET

Otvoreni digitalni obrazovni sadržaji: međuinstitucionalna suradnja na OER inicijativama

Mnoge inicijative u RH, a u skladu sa smjernicama razvoja sadržaja financiranih iz strukturnih programa Europske unije, podržavaju razvoj i promociju otvorenih obrazovnih sadržaja, bilo da se djeluje nacionalno, kroz krovne projekte koji uključuju izradu sadržaja, podršku i promociju prema krajnjim korisnicima, bilo kroz aktivnosti osvještavanja i edukacije krajnjih korisnika za izradu, objavu i dijeljenje sadržaja otvorenog pristupa.

              Jedan od takvih nacionalnih projekata, financiran većim dijelom (85 %) sredstvima Europske unije, je i CARNET-ov program e-Škole: Cjelovita informatizacija procesa poslovanja škola i nastavnih procesa u svrhu stvaranja digitalno zrelih škola za 21. stoljeće kojim se potaknuo razvoj digitalnih otvorenih repozitorija i digitalnih otvorenih obrazovnih sadržaja, prvenstveno namijenjenih svim odgojno-obrazovnim radnicima i učenicima osnovnih i srednjih škola, ali i svima onima koji imaju potrebu i želju repozitorije i sadržaje koristiti u formalnom ili neformalnom obrazovanju. Uključenost knjižnice, kao organizacijske jedinice, te knjižničara pojedinaca, ali i drugih stručnjaka informacijske znanosti, ključna je za podršku inicijative otvorenih obrazovnih sadržaja, a posebno u segmentima klasifikacije postojećih institucionalnih sadržaja kao otvorenih obrazovnih sadržaja, podizanja svijesti o važnosti i potrebitosti takvih sadržaja u školskoj i akademskoj zajednici.

              Uloga knjižnice neizostavna je i u podizanju svijesti, promicanju važnosti i obrazovanju dionika obrazovnog sustava o otvorenim obrazovnim sadržajima, njihovom značenju za društvo u cjelini, ali i o načinima izrade i uvjetima dijeljenja takvih sadržaja. Razumijevanje autorskih prava i prava korištenja, dorade i dijeljenja digitalnih obrazovnih sadržaja predstavlja osnove digitalne pismenosti i kao takve ih se treba sustavno promovirati.

              Razvoj sadržaja u projektu e-Škole značajno je podigao broj otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja ponuđenih na korištenje i dijeljenje cijeloj obrazovnoj zajednici i šire. Do kraja 2023. godine hrvatski će učitelji i učenici moći koristiti otvorene digitalne obrazovne sadržaje, u potpunosti usklađene s nacionalnim kurikulumom, za sve predmete i razrede, od petog razreda osnovne do četvrtog razreda srednje škole. Također, dostupan je veliki broj otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja u obliku scenarija poučavanja za nastavnike, e-tečajeva za samoučenje, digitalnih priručnika, prezentacija, mikro-lekcija i videolekcija. Svi se sadržaji nalaze u Edutoriju – repozitoriju digitalnih obrazovnih sadržaja koji služi kao mjesto za pohranu i dijeljenje digitalnih obrazovnih sadržaja.

              CARNET, kao nacionalna agencija koja djeluje pod Ministarstvom znanosti i obrazovanja, provodi projekte i inicijative vezane uz razvoj otvorenih digitalnih obrazovnih sadržaja, podizanje razine digitalne zrelosti obrazovnih ustanova i razvoj digitalnih kompetencija svih dionika obrazovnog sustava. Međutim, za uspješnu implementaciju navedenih aktivnosti i jaču i svrsishodniju implementaciju inicijativa za otvorene obrazovne sadržaje potrebna je suradnja s drugim ključnim institucijama i dionicima, posebice s knjižnicama i knjižničarima pojedincima. Na koji način tu suradnju ojačati te koja su područja uzajamne podrške i potencijalne suradnje, identificirat ćemo u ovom predavanju.

Sponzorsko izlaganje

Casalini Group

Casalini Libri, a bibliogaphic agency

Linked data for Libraries: supporting and unlocking the value of library collections

 

Izlaganje

Dijana Machala

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Mrežna strategija u cilju osnaživanja digitalne komponente nacionalne strukovne udruge

 

Izlaganje ima za cilj predstaviti redizajnirane mrežne stranice Hrvatskoga knjižničarskog društva te dati prikaz novih digitalnih usluga nacionalne strukovne udruge. U izlaganju će se izložiti mrežna strategija kojom se vodilo pri kreiranju novih mrežnih stranica usmjerenih na postignuće dizajna korisničkog iskustva te uspostavu novih komunikacijskih načela radnih tijela HKD-a. U izlaganju će se osim praktičnog prikaza postignutog redizajna pružiti teorijski okvir u području kreiranje digitalnih proizvoda na mreži. Poseban naglasak usmjeren je na prikaz primjene digitalnih alata u razvoju novih digitalnih usluga nacionalne strukovne udruge te transformaciju postojećeg sadržaja u tradicionalnom kontekstu u digitalni.

Izlaganje

Maja Stazić, Katarina Sovulj, Lucija Marin

Gradska knjižnica Marka Marulića Split

ERASMUS+ projekt: što smo o digitalnim kompetencijama u obrazovanju odraslih naučili u Finskoj

Gradska knjižnica Marka Marulića je u tijeku Erasmus+ projekta Poboljšanje digitalnih kompetencija u obrazovanju odraslih unutar rada narodnih knjižnica. Projekt je sufinanciran sredstvima Europske unije u sklopu programa Erasmus+ i uključuje mobilnost i praćenje rada knjižnica u Finskoj, slijedom čega je glavni cilj implementacija skandinavske metode digitalne transformacije u cjeloživotno obrazovanje djelatnika i korisnika Gradske knjižnice Marka Marulića Split.

              Nakon višestrukih odgađanja zbog uvjeta koje je postavila pandemija koronavirusa, zaposlenice GKMM Split Lucija Marin, Katarina Sovulj i Maja Stazić provele su 2 tjedna u mjesecu svibnju 2022. godine prateći prakse i načine poslovanja knjižnica na području gradova Helsinki, Espoo, Turku, Tampere i Vantaa. Tijekom dvotjedne mobilnosti imale su priliku upoznati se sa općom organizacijom knjižničnog poslovanja u Finskoj, uslugama koje se nude u knjižnicama, osobitostima digitalnih zbirki i prostora posvećenih zajedničkom kreativnom stvaralaštvu (makerspace), uz posjete dvjema bibliobusnim službama u Helsinkiju i Turkuu.

              Zanimljivost je kako su zaposlenice GKMM Split prve knjižničarke iz Hrvatske koje su službeno posjetile novu centralnu narodnu knjižnicu Helsinkija, impresivnu knjižnicu Oodi. U izlaganju na 47. izbornoj Skupštini Hrvatskoga knjižničarskog društva cilj je predstaviti dobivena saznanja iz prakse i načine na koje bi se ista mogla odraziti u kontekstu boljitka i unaprjeđenja hrvatske knjižničarske struke. Fokus je na predstavljanju najvažnijih metoda i principa organizacije knjižničnog poslovanja u posjećenim knjižnicama i načina na koje se spomenute prakse mogu implementirati u cilju poboljšanja knjižničnog sustava u Hrvatskoj, na lokalnoj i nacionalnoj razini.

              Izlaganjem će se generalno predstaviti područje finskog narodnog knjižničarstva, uz poseban osvrt na centralnu knjižnicu glavnog grada Helsinkija, knjižnicu Oodi. Predstaviti će se usluge koje knjižnice nude, npr. usluga osobne digitalne pomoći (personal digital help) knjižnice Töölö, modeli organizacije knjižničnog prostora (novootvorena knjižnica Lippulaiva u gradu Espoou) i specifičnosti već poznatih načina poslovanja (digitalne kolekcije mreže knjižnica HelMet). Predstavit će se posebne usluge koje knjižnice nude u okviru digitalne transformacije knjižničnih prostora: prostori posvećeni zajedničkom kreativnom stvaralaštvu (makerspaces) u knjižnicama Oodi, Iso Omena i gradskoj knjižnici Turku te usluge povezane sa virtualnom realnošću koje nudi gradska knjižnica Vantaa. Ukratko će se predstaviti i osobitosti bibliobusnih službi Helsinkija i Turkua.

              U zaključcima izlaganja autorice će istaknuti načine na koje bi hrvatska knjižničarska praksa mogla iskoristiti dobivena saznanja i oplemeniti i osuvremeniti postojeće načine poslovanja, uzimajući u obzir postojeće institucionalne prepreke na lokanim i nacionalnim razinama.

Sponzorsko izlaganje

Eva Czegledi

Proquest, part of Clarivate

Alma, cloud-based library platform by Ex Libris, part of Clarivate

The present challenges of the libraries include the expectations to operate amongst quickly changing environment and severe economic and natural conditions.

              Ex Libris Alma is the only unified library services platform in the world, managing print, electronic, and digital materials in a single interface. It is completely cloud-based service working with its web discovery service, Primo to meet the changing needs of present scientific and academic communities.

              Alma enables the library to integrate additional service like reading list, interlibrary loan solutions or digital marketplaces.

Izlaganje

Vikica Semenski, Andrea Šušnjar

 Knjižnice grada Zagreba

Kriteriji pri izboru građe za digitalizaciju: primjer Gradske knjižnice Knjižnica grada Zagreba

U izlaganju će se analizirati primjena kriterija prema kojima se odabire građa za digitalizaciju iz zaštićenih zbirki Gradske knjižnice KGZ-a u dosadašnjoj provedbi projekta Digitalizirana zagrebačka baština (2007. –2022.).

              Utvrđeni ciljevi projekta tijekom godina provedbe nisu mijenjani, a postavljeni su u skladu sa zadaćama Gradske knjižnice, vrstama i vrijednosti građe, te potrebama korisnika: šira dostupnost kulturnoj i znanstvenoj baštini Zagreba koja je pohranjena u zaštićenim zbirkama, olakšavanje dostupnosti i popularizacija zaštićenih zbirki, zaštita izvornika, jednostavnije i potpunije pretraživanje sadržaja. Nisu mijenjani niti osnovni kriteriji odabira građe za digitalizaciju: građa koja se odnosi na Zagreb ili je objavljena u Zagrebu, vrijedna i rijetka građa, očuvana i cjelovita građa. Prema tim kriterijima iz zaštićenih zbirki treba digitalizirati oko 10 000 jedinica omeđenih publikacija i oko 1 200 novina i časopisa s 2 100 000 pojedinačnih brojeva. Kako zbog financijskih i tehničkih ograničenja nije moguće provesti sustavnu digitalizaciju ove građe, svake godine digitalizira se dio građe u skladu s odobrenim sredstvima. Obilježavanje obljetnica vezanih uz značajne osobe i događaje iskorišteno je kao svojevrsno pomagalo u radu i dodatni kriterij pri konačnom izboru građe, ali i kao poticaj za provedbu manjih projekata, oblikovanje posebnih tematskih cjelina te postavljanje virtualnih i fizičkih izložbi. Među projektima proizašlim iz obilježavanja obljetnica valja istaknuti digitalizaciju časopisa Šišmiš koja je provedena uz obilježavanje 100. obljetnice Prvog svjetskog rata, poezije Dragutina Domjanića uz 135. obljetnicu rođenja, notne građe Franje Serafina Vilhar-Kalskog uz 165. obljetnicu rođenja i fra Bernardina Sokola uz 75. obljetnicu smrti. Uz 140. obljetnicu velikog zagrebačkog potresa digitalizirana su dva izvješća na hrvatskom i njemačkom jeziku, a zbog velikog zanimanje korisnika za ovu temu, dodatno je digitalizirano nekoliko kasnijih izvješća. Sva građa o potresu okupljana je u posebnu tematsku cjelinu radi bržeg i jednostavnijeg pretraživanja, a ilustrirani prilozi poslužili su za postavljanje manje virtualne izložbe. Budući da je izbor autora čija se djela digitaliziraju najčešće potaknut obljetnicama rođenja ili smrti, one predstavljaju značajan kriterij koji u velikoj mjeri utječe na oblikovanje digitalne zbirke kao cjeline.

              U dosadašnjoj provedbi projekta Digitalizirana zagrebačka baština digitalizirano je i objavljeno 880 jedinica građe (341 knjiga, 25 časopisa, 4 rukopisa, 67 jedinica sitnog tiska, 1 grafička mapa, 64 jedinice notne građe, 3 gramofonske ploče, 210 govornih zvučnih zapisa, 2 nacrta grada Zagreba, 146 jedinica raznovrsne grafičke građe (76 razglednica, 3 dopisnice, 63 fotografije, 8 foto-albuma, 18 plaketa), što čini ukupno oko 80 000 stranica, 20 000 minuta, odnosno 4 TB podataka. Obilježavanje značajnih obljetnica vezanih uz osobe i događaje prihvatljiv je dodatni kriterij odabira građe u uvjetima ograničene/projektne digitalizacije, ali završetak digitalizacije cjelokupnog fonda koji prema utvrđenim kriterijima treba digitalizirati ostaje nedostižan. Za dovršetak tog procesa potrebne su značajne promjene koje će osigurati uvjete za kontinuirano, stalno skeniranje kako bi digitalizacija ove vrijedne građe mogla biti završena u razumnom roku.

Kontakt

Hrvatsko knjižničarsko društvo

c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4

10000 Zagreb

Tel./Fax. +385 (091) 604-7214

Email: hkd@hkdrustvo.hr

 

 

HKD 2022 © sva prava pridržana