7. 10. 2022. – posterska izlaganja
Posterska izlaganja
Multimedijalna dvorana
17:00 – 18:30
Moderira: Marija Bartolić
47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva
Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.
PROGRAM
Menu
Postersko izlaganje
Blaženka Klemar Bubić, Jasmina Sočo, Lana Zrnić
Knjižnica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
ffzg4sdg: Filozofski fakultet u Zagrebu za ciljeve održivog obrazovanja
UN-ov Program održivog razvoja za 2030. (Agenda 2030) sadrži 17 ciljeva, univerzalnih i primjenjivih u svim zemljama, koji bi trebali pridonijeti očuvanju ekonomske, društvene i okolišne ravnoteže. Hrvatska je 2015. na konferenciji Ujedinjenih naroda usvojila Agendu 2030 i time se priključila provođenju promjena na različitim područjima. Osim na nacionalnoj razini, iznimno je važno djelovati lokalno, unutar zajednice.
Knjižnica Filozofskog fakulteta iz Zagreba prva je hrvatska knjižnica koja se našla na IFLA-inoj SDG stories karti svijeta koja prikazuje aktivnosti knjižnica diljem svijeta koje aktivno provode ciljeve UN-ove Agende 2030. Na posteru će se prikazati koje ciljeve održivog razvoja Knjižnica ispunjava u svojim aktivnostima te način na koji ih provodi.
Postersko izlaganje
Jelena Lešaja, Karolina Zlatar Radigović
Hrvatska knjižnica za slijepe, Zagreb
ABC: međunarodna platforma za razmjenu knjiga u pristupačnim formatima
ABC platforma je međunarodna platforma osmišljena u svrhu razmjene knjiga u pristupačnim formatima. Ona je rezultat Ugovora iz Marakeša i namijenjena je osobama s teškoćama pri čitanju standardnog tiska. Formirana je u sklopu WIPO-a, odnosno Svjetske organizacije za autorska prava. U njoj, naslovima iz svojih fondova, sudjeluju razne knjižnice registrirane kao ovlašteni subjekti za proizvodnju i distribuciju knjiga u pristupačnim formatima. Na taj način korisnici knjižnica koje sudjeluju mogu doći do knjiga na brojnim svjetskim jezicima. Hrvatska knjižnica za slijepe je član ABC konzorcija od 2019. godine.
Cilj je izlaganja široj knjižničarskoj zajednici predstaviti osnovne mogućnosti ABC platforme. Kolege knjižničari, koji se u svome radu susreću s osobama s teškoćama pri čitanju standardnog tiska, će biti informirani o načinu na koji mogu pomoći navedenoj korisničkoj populaciji u pronalasku željene literature na stranim jezicima.
Postersko izlaganje
Lobel Machala
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Suradnja nakladnika i knjižnica iz perspektive CIP ureda korištenjem mrežnog CIP obrasca
Cilj izlaganja je prikaz korištenja mrežnog Obrasca za izradu CIP-a kojeg primjenjuje CIP ured pri Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Analiza obuhvaća period od njegovog uvođenja 2015. do 2021. godine. Analiza obuhvaća i istraživanje iskustva nakladnika koji su značajnije doprinijeli razvoju sustava stalnom suradnjom sa zajednicom nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. U pripremi je daljnje širenje sustava prikupljanjem podataka za izradu CIP zapisa u ostalim CIP uredima u Hrvatskoj.
Isključivo korištenje mrežnog Obrasca za prikupljanje podataka potrebnih za izradu CIP zapisa doprinijelo je lakšem i bržem radu te je pojednostavilo konstantnu edukaciju novih nakladnika. Primjenom CIP obrasca knjižnica osnažuje svoje kapacitete za izgradnju zbirki te partnerski odnos s nakladnicima. Svrha korištenja CIP obrasca je koordinirano praćenje zahtjeva nakladnika u Hrvatskoj te potpuniji pregled podataka o nakladnicima, izdanjima, autorima i suradnicima u cilju točnije i potpunije izrade nacionalne bibliografske te normativne baze podataka.
Postersko izlaganje
Matea Bakmaz, Ivana Bobaš
Gradka knjižnica Zadar
Ogranak Grad: posebnost rada u sinergiji s drugim kulturnim ustanovama
Prema Zakonu o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, zbog proširenja svoje djelatnosti, knjižnica može osnovati ustrojbene jedinice, ogranke, knjižnične stanice ili stacionare i stajališta pokretne knjižnice u drugim mjestima na području. Ogranak se prema Standardu za narodne knjižnice Republike Hrvatske definira kao ustrojstvena jedinica u mreži koju osniva općinska/gradska knjižnica za obavljanje knjižnične djelatnosti za stanovnike pojedinih naselja ili naseljenih područja.
Ogranak Grad Gradske knjižnice Zadar otvoren je u travnju 2022. godine i nalazi se u kompleksu Providurove i Kneževe palače gdje, unutar 7 000 četvornih metara prostora, djeluju Gradska knjižnica Zadar, Narodni muzej Zadar i Koncertni ured Zadar. Prostor Ogranka sadrži zbirku za djecu, zbirku za mlade, zbirku za odrasle, Zavičajnu zbirku, koja je kompletno preseljena u novi Ogranak, te čitaonicu tiska.
Svojim kulturnim sadržajima i programima Knjižnica pridonosi ukupnoj kulturnoj ponudi novootvorenog kompleksa te ga to čini specifičnim u odnosu na ostale ogranke Knjižnice. Programi koji se održavaju u Ogranku Grad su sljedeći: Zavičajni četvrtak, (Mali) Morski utorak, Sve niče iz priče i O književnosti.
Programi i aktivnosti koji se odvijaju u Ogranku dio su programskog letka II Palače (Providura i Kneževa palača) te se u skladu s istim vizualno definiraju. Osim toga, oglašavaju se na društvenim mrežama Gradske knjižnice Zadar, ali i kompleksa II Palače.
Informacijski upiti vrlo često zahtijevaju od knjižničara poznavanje povijesnih činjenica i pozadine nastanka ovog kompleksa, kao i poznavanje programa preostalih dviju ustanova, na upit kako domaćih korisnika, tako i stranih državljana s privremenom članskom iskaznicom. Posterskim izlaganjem izdvojit će se i vizualnim pristupom istaknuti sve navedene specifičnosti rada u Ogranku Grad te zahtjeve u vidu programskog poslovanja.
Postersko izlaganje
Kristina Čunović, Jasmina Milovčić
Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac
Strateški plan Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ – odgovor na promjene
Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ najstarija je ustanova u kulturi grada Karlovca. Djeluje kao javni servis koji stanovnicima područja na kojem djeluje, ali i šire, omogućuje neposredan pristup svim oblicima znanja pohranjenim u vlastitim zbirkama ili u mrežno dostupnim izvorima. Knjižnične zbirke i usluge namijenjene su svim kategorijama stanovništva, a posebna se pažnja posvećuje poticanju svih vrsta pismenosti kod djece i mladih putem jednog od najstarijih odjela za djecu i mladež te prve Knjižnice za mlade u Hrvatskoj.
Vođeni vizijom percepcije knjižnice kao opće prepoznatog kulturnog, obrazovnog i informacijskog središta zajednice te mjesta promicanja tolerancije i multikulturalnosti, a nastojeći osigurati visoku razinu stručnosti, kvalitete i inovativnosti usluga, dostupnosti i otvorenosti za sve članove zajednice, oblikovan je Strateški plan Gradske knjižnice „Ivan Goran Kovačić“ 2021. – 2025. Ovim strateškim dokumentom teži se prepoznavanju potencijala Knjižnice koja čuva i na zanimljiv način prezentira kulturnu baštinu, podupire razvoj turizma, provodi zelene projekte i programe i radi na ekološkom osvješćivanju zaposlenika i korisnika te cjelokupne zajednice. Za oblikovanje uspješne strategije analizirane su snage, slabosti, prilike i prijetnje ustanove putem SWOT analize, nakon čega su postavljena usmjerenja razvoja Knjižnice, odnosno tri glavna indikatora: vizija, misija i ciljevi. Četiri strateška usmjerenja razvoja Knjižnice su: 1.) razvoj knjižničnih resursa, 2.) razvoj inovativnih ideja, 3.) razvoj digitalnih i virtualnih usluga i 4.) razvoj infrastrukture i osoblja.
Vrednovanje postignutih rezultata postići će se kroz analizu godišnjih izvješća, prateći postignuća i izazove u prethodnoj godini te napredak postignut u postizanju općih i posebnih strateških ciljeva. Evaluacija ostvarenih ciljeva provodit će se usporedbom pokazatelja i rezultata po isteku razdoblja predviđenog Strateškim planom.
Sloganom „Stvaramo prilike da naša zajednica čita, uči i povezuje se sa svijetom“ naglašava se razvoj Knjižnice u smjeru organizacije koja uči, ostaje fleksibilna, prilagođava se i uvodi inovacije. Kvalitetan rad u Gradskoj knjižnici osiguravaju stručni djelatnici koji se redovito stručno usavršavaju na konferencijama i stručnim skupovima, kao i u Centru za stalno stručno usavršavanje knjižničara u RH. Cjeloživotno učenje i stručno usavršavanje knjižničara usmjeravamo u adaptivnom (prilagođavajući se novonastalom okruženju) i stvaralačkom (kreirajući nova inovativna rješenja) smislu. Knjižničari su sve više sudionici procesa koji se ne smatraju tradicionalno knjižničarskim (kritička procjena informacija, komunikacija i odnosi s javnošću, sadržajno upravljanje društvenim mrežama i dr.) te stječu i prenose znanja i vještine koje prelaze okvire knjižničarstva (poznavanje statistike i znanstvene metodologije, novih medija, načela otvorenog pristupa, razumijevanje autorskog prava, edukacije korisnika i dr.).
Županijska matična razvojna služba knjižničarima će pružati podršku u svrhu lakše prilagodbe novonastalim uvjetima poslovanja te kroz edukacije i savjetovanja ojačati njihove stručne kompetencije.
Postersko izlaganje
Jelena Stipetić Šušak
Gradska knjižnica Rijeka
Kompetencije „narodnih“ knjižničara
Kompetencije čini skup vještina, znanja i stavova. Kompetencijske razine razlikuju se u različitim vrstama knjižnica te u poslu koji se obavlja. Od 1. do 15. ožujka 2022. godine provedena je anketa o kompetencijama knjižničara županijskih matičnih narodnih knjižnica u radu u korisničkim odjelima. U anketi je sudjelovalo devedeset troje knjižničara iz svih županija Republike Hrvatske. Na pitanja se odgovaralo odabirom ponuđenih odgovora ili upisivanjem vlastitih. Raspored pitanja slijedio je ALA-ine kompetencije jezgre knjižničarstva.
Navedeni pristup je odabran jer su kategorije i potkategorije u njemu vrlo jasno navedene te predstavljaju dobar opći kompetencijski profil koji je primjenjiv na konkretne specijalizirane kompetencije potrebne za rad u korisničkim odjelima županijskih narodnih knjižnica. U ALA-inim kompetencijama jezgre knjižničarstva javljaju se generičke i stručne kompetencije tako da je njima kompletno obuhvaćen minimum kompetencija potrebnih za postizanje zadovoljavajućeg ishoda. Zbog toga su u anketnim pitanjima obuhvaćena pitanja iz temelja struke, pitanja o građi, pitanja vezana uz tehnološka znanja i vještine, uz informacijsku službu, uz trajno profesionalno usavršavanje te uz administrativni okvir, a ispitane su i vještine i stavovi koji proizlaze iz generičkih kompetencija. Cilj ankete je popis konkretnih vještina, znanja i stavova koje bi morao imati knjižničar narodne knjižnice koji radi u korisničkom odjelu.
Ustanovljeno je kojim kompetencijama knjižničari suvereno vladaju, a koje bi valjalo unaprjeđivati te na njima raditi. Kompetencije potrebne za rad se mijenjaju kroz vrijeme pa su anketni rezultati skrenuli pažnju i na nove potrebne kompetencije.
Postersko izlaganje
Neda Adamović, Tihana Lončarić
Narodna knjižnica „Petar Preradović” Bjelovar
Knjižnica sjemena za održivi razvoj
U kontekstu ciljeva održivog razvoja u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović” u Bjelovaru u ožujku 2022. godine pokrenuta je Knjižnica sjemena s ciljem omogućavanja besplatnog pristupa prirodnom sjemenu za sadnju. Usluga je namijenjena svim građanima grada Bjelovara i okolice, bez obzira jesu li članovi Knjižnice. Knjižnica sjemena funkcionira kao i klasična knjižnica – kroz sustav posudbe i povrata. Takav način šalje jasnu poruku kako sjeme nije ničije vlasništvo, ali povezuje lokalnu zajednicu kroz brigu o zajedničkoj kolekciji.
Ovom uslugom ističe se važnost čuvanja sjemena prilagođenog lokalnim mikroklimatskim uvjetima, a prikupljanjem sjemena čuvaju se stare sorte i pridonosi biološkoj raznolikosti.
U svijetu u zadnjih nekoliko godina unutar knjižničnih zgrada postoje knjižnice sjemena, međutim bjelovarska knjižnica prva je narodna knjižnica u Hrvatskoj koja je pokrenula ovakvu uslugu.
Postersko izlaganje
Robert Fritz, Nela Krznarić
Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica
Knjižničari i/ili planinari: Misli zeleno – čitaj prirodno!
Cilj postera je prikazati blisku suradnju Gradske knjižnice i čitaonice Virovitica i Hrvatskog planinarskog društva Papuk Virovitica od 2019. do 2022. godine. Zajednički rad rezultirao je s dva planinarska putopisa, predavanjem, izložbom i partnerskom akcijom. Putopisi govore o usponu na Triglav i Velebitskom planinarskom putu, predavanje o planinarenju u zimskim uvjetima, izložba o obilježavanju godišnjice Društva, a akcija skupnog planinarenja i poticanja čitanja o partnerskoj suradnji. Od 2022. godine zajedničke aktivnosti se odvijaju kroz nacionalnu akciju Pokrenimo zelene knjižnice pod motom „Misli zeleno – čitaj prirodno!“ Putem zajednički organiziranih sadržaja promovira se ideja zelenih knjižnica, širenje svijesti o održivom društvu i nužnost zaštite okoliša. Projektom se želi pozicionirati Knjižnicu u zajednici kao prostor potpore zelenim politikama, ali i kao centar ideja za pokretanje inovativnih akcija.
Postersko izlaganje
Antonijela Nekić
Gradska knjižnica Zadar
Kako narodna knjižnica može promicati svijest o ekologiji – primjer Gradske knjižnice Zadar
Narodna knjižnica 21. stoljeća i sve njene djelatnosti osiguravaju pristup znanju, informacijama, streme podizanju obaviještenosti, kulture, podrška su stručnom i znanstvenom radu, kao i poticaj za razvoj osobne kreativnosti. U IFLA-inim smjernicama za informacijsku pismenost u cjeloživotnom obrazovanju ističe se kako je pismenost ključ obrazovanja i znanja, a upravo narodna knjižnica aktivno podržava različite vrste opismenjavanja. Budući da su jedna od nezaobilaznih tema u posljednje vrijeme okoliš, klimatske promjene i općenito „zelene teme“, narodne knjižnice svojim uslugama i aktivnostima, mogu preuzeti ulogu ekoloških edukatora. Zeleno ili ekološko opismenjavanje jedan je od načina na koji narodna knjižnica može doprinijeti očuvanju okoliša te postati zelenom knjižnicom u zajednici u kojoj djeluje.
Gradska knjižnica Zadar na razne je načine istaknula važnost ove tematike kroz svoju djelatnost. Tako se potiče tzv. zelena ili ekološka pismenost kod korisnika te se unaprjeđuje život zajednice kojoj služi. U posterskom izlaganju istaknut će se različiti vidovi promicanja svijesti o ovoj aktualnoj temi kroz različite aktivnosti i programe (zelene priče, zeleni program, zeleni kutci, izložbe, izdvajanje literature o ekologiji, čitateljski izazov kao dio ljetnog programa o temi ekologije, gosti predavači, i dr.).
Narodna knjižnica itekako se može povezati s predmetom ekologije jer, kao jedna od sastavnica održivog razvoja, doprinosi očuvanju okoliša kroz opismenjavanje korisnika. Uz potrebne edukacije djelatnika (knjižničara) o konceptu zelenih knjižnica, poželjne su primjene malih, postupnih promjena u knjižničnom poslovanju do potpunog okretanja istog u smjeru zelenih knjižnica.
Postersko izlaganje
Ana Tomašević, Vedrana Čavajda
Knjižnice grada Zagreba – Knjižnica Medveščak – Dječja knjižnica „M2“
Razvijanje kulture čitanja i umjetničkog izražavanja kroz fotografski natječaj
Posterskim izlaganjem prikazat će se provedba i rezultati Fotografskog natječaja u 2021. i 2022. godini koji je organizirala Dječja knjižnica „M2“, ogranak Knjižnice Medveščak u mreži Knjižnica grada Zagreba. Naglasak rada je na natječaju kao sredstvu poticanja čitanja kod djece i mladih putem njima bliske tehnologije bez obzira na njihovo mjesto stanovanja, socijalni status i okruženje. Istaknuta je važnost suradnje narodnih i školskih knjižnica s nakladnicima i knjižarima u ostvarenju ciljeva razvoja čitateljske kulture. Rezultati natječaja pokazali su da se ovakvom vrstom motivacije stvara i razvija čitatelj koji postaje aktivan korisnik knjižnice i kulture svoje lokalne zajednice. U vrijeme odvijanja natječaja i pisanja rada Fotografski natječaj Dječje knjižnice „M2” bio je jedini natječaj namijenjen djeci osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, tematski usmjeren na knjigu i čitanje te otvoren za svu djecu i mlade u Hrvatskoj.
Postersko izlaganje
Aleksandra Cvitković, Ivana Freškura, Arijana Herceg Mićanović
Knjižnice grada Zagreba
Geografija čitanja: potencijali razvitka manjih mjesta i gradova promicanjem knjiga i čitanja
Knjižnice u manjim sredinama nositelji su pozitivnih promjena u društvu i mogući generatori kulturnog kapitala, no njihovi su potencijali ponekad nedovoljno prepoznati. Stoga je važno poticati umrežavanje na nacionalnoj razini kojim se naglašavaju baštinske posebnosti u zajedničkom projektu. Svrha je posterskog izlaganja upoznati stručnu zajednicu s projektom Komisije za čitanje HKD-a, kada je i kako nastao, koja je bila temeljna motivacija za njegovo pokretanje, na koje se strateške dokumente poziva te koje vrijednosti promiče. Donosi podatke i rezultate evaluacije provedene nakon Okruglog stola kao središnje aktivnosti projekta u 2022. godini. Ukazuje na utjecaj promicanja knjige i čitanja na razvitak manjih gradova i sredina te na važnost knjižnica u tom procesu.
Postersko izlaganje
Gordana Šutej
Osnovna škola „Ivan Goran Kovačić” Duga Resa
Knjiga baš za mene: školski projekt poticanja čitanja
Školski projekt Knjiga BAŠ za mene proveden je u OŠ „Ivan Goran Kovačić” Duga Resa tijekom šk. god. 2021./22. povodom Godine čitanja. U projektu su sudjelovali svi učenici i učitelji škole, a koordinator je bila školska knjižničarka.
Projekt je inspiriran metodama podučavanja jedne od vodećih svjetskih stručnjakinja u području podučavanja pismenosti Nancie Atwell, opisanima u njenoj knjizi In the Middle 1, koje se zasnivaju na slobodnom izboru literature te razgovoru o pročitanim knjigama.
Cilj projekta bio je poticati čitanje sa zadovoljstvom i razumijevanjem, privući čitanju i one koji ne čitaju ni rado ni puno i uvjeriti ih u to da se u čitanju itekako može uživati. Usto se željelo kod učenika poticati razvoj literarnog ukusa te ih uključiti u predlaganje naslova knjiga za nabavu u školskoj knjižnici.
Postersko izlaganje predstavit će etape projekta: pripremne aktivnosti, radionice prilagođene različitoj dobi učenika, kao i rezultate provedenih aktivnosti.
Tijekom projekta održano je 46 radionica u kojima je sudjelovalo 428 učenika i 23 učitelja. Nabavljeno je dvadesetak naslova novih knjiga po preporuci učenika i učitelja.
U novoj školskoj godini nastavit će se održavanje radionica kako bi se kod učenika razvijala svijest o dobrim pričama te kao bi im se omogućilo što više razgovora o knjigama i što veći slobodan izbor neodoljivih knjiga jer dijelimo mišljenje s N. Atwell da će čitanje biti zanemareno samo ako škole to dozvole, ako učitelji ne očekuju od djece i ne podupiru redovito i obimno čitanje te da se čitanje za razumijevanje i užitak razvija kroz snagu izbora, dostupnost odličnih knjiga koje su ponuđene na izbor i vrijeme određeno za čitanje i razgovor.
Postersko izlaganje
Robert Fritz, Silvija Perić
Gradska knjižnica i čitaonica Virovitica
Knjižnična mreža Virovitičko-podravske županije: jučer, danas, sutra
Cilj izlaganja je prezentirati trenutno stanje te predstaviti viziju i perspektivu knjižnične mreže Virovitičko-podravske županije. Dosada je mrežom narodnih knjižnica obuhvaćeno manje od 40 % stanovništva županije i tek jedna od 13 općina. Tijekom 2021. Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica odobren je projekt Potrubi za knjigu u okviru poziva Ministarstva kulture i medija RH Čitanjem do uključivog društva vrijednosti oko 2,5 milijuna kuna. Projektom će se, uz 100-postotno bespovratno financiranje Europskog socijalnog fonda i MKM, osigurati nabava bibliokombija za potrebe pokretne knjižnice. Projekt traje od 16. rujna 2021. do 15. rujna 2023. i, uz niz administrativnih izazova, odvija se u okvirima planiranoga. Daljnju fazu, u sljedećih 5 godina (financiranje djelatnika i materijalnih troškova te prostora za rad), po isteku projekta osigurat će partneri u projektu: Virovitičko-podravska županija i Grad Virovitica. Time će se napraviti prvi korak u osnutku Bibliobusne službe Virovitičko-podravske županije, zadovoljiti propisani standard i zakonska obveza. Na taj način se uspostavlja Bibliobusna služba čija će djelatnost u potpunosti pokriti županiju knjižničnom mrežom te na planiranih 40-ak stajališta korisnicima osigurati pristup uslugama, zbirkama i drugim sadržajima narodne knjižnice.
Postersko izlaganje
Vedrana Lugić, Tihomir Marojević, Kristina Videković
Gradska knjižnica Vinkovci
Nova rukopisna zbirka Josipa Kozarca
Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci krajem 2019. godine Velimir Šurina, Kozarčev praunuk, darovao je ostavštinu Josipa Kozarca. Radi se o građi neprocjenjive kulturne i materijalne vrijednost za povijest hrvatske književnosti čiju je autentičnost potvrdila prof. dr. sc. Sanda Ham.
Prvom analizom došlo se do saznanja da je Knjižnica dobila 36 različitih izvornih dokumenata Kozaraca, 61 različit dokument s rukopisom Josipa Kozarca i tri strojopisa koje je Kozarac potpisao. Najveću vrijednost zbirke predstavljaju četiri neobjavljene pjesme i karikature koje je nacrtao Josip Kozarac. Uz rukopise Knjižnica je dobila i Kozarčeve osobne predmete, njegovu šumarsku čuturicu i knjigu Das Fischermädchen koju je Kozarac čitao na samrtničkoj postelji.
Postersko izlaganje
Željka Djeke, Vedrana Lugić, Tihomir Marojević
Gradska knjižnica Vinkovci
Ostavština Slavka Mađera
Vinkovački književnik Slavko Mađer rođen je u Rumi 13. kolovoza 1922. godine, a umro je 24. rujna 1946. godine od plućne tuberkuloze u lječilištu u Novom Marofu.
Slavkovu je ostavštinu do smrti čuvao brat Miroslav. Supruga Miroslava Mađera, Marija, darovala je ostavštinu Gradskoj knjižnici i čitaonici Vinkovci 2020. godine. Ona se sastoji od 1 265 kartica rukopisa Slavka Mađera, 110 kartica čistopisa i 338 kartica strojopisa te rukopisa Miroslava Mađera, Nade Pivac, Marije Mađer i Duška Cara. Osim rukopisa, dijelom su ostavštine i izvorni dokumenti Slavka Mađera, likovni radovi, knjižna građa, sitotisak, novinski članci i fotografije. Cilj je rada po prvi puta javnosti predstaviti jedinu sačuvanu ostavštinu Slavka Mađera.
Postersko izlaganje
Ivana Turk, Katarina Jukić, Merien Hadrović
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek
Čitateljska kultura „od malih nogu“: primjer Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek
Uz brojne aktivnosti koje svaka knjižnica u 21. stoljeću organizira nastojeći zadovoljiti visoko postavljene standarde ostalih knjižnica u zajednici, kao i želje i očekivanja korisnika koji rastu i razvijaju se zajedno sa svom dostupnom tehnologijom, preostaje nam i njegovanje jedne od osnovnih funkcija svake knjižnice, a to je razvoj čitateljske publike.
Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek brižno njeguje one trajne aktivnosti koje godinama privlače novu, ali i već aktivnu čitateljsku publiku. GISKO već dugi niz godina održava tradiciju učlanjenja od najranije dobi, popraćenu pričaonicama namijenjenima djeci od rođenja do šest godina starosti, čiji su ciljevi poticanje čitanja i razvijanje ljubavi prema knjizi. Pričaonice uključuju aktivnosti poput pričanja i čitanja priča, crtanja i dramatizacije priča, biblioterapije, Zavičajnih pričaonica, natjecanja u glasnom čitanju, obradi lektire na drugačiji način, a održavaju se i na mađarskom, njemačkom i engleskom jeziku. Za školarce Odjel za rad s djecom i mladima GISKO provodi i Čitateljski klub za djecu i mlade U zemlji čudesa, koji je podijeljen u dvije dobne skupine (do 14 godina te starije) kojim se knjizi i književnoj tematici pristupa na nešto drugačiji način.
U suradnji s American Cornerom Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek i Institutom za razvoj i obrazovanje mladih, Odjel za rad s djecom i mladima GISKO STEAM radionicama popularizira znanost, umjetnost, kreativnost i kritičko razmišljanje. Radionicama koje uključuju robotiku, 3D printanje, ali i kreativno pisanje, dane društvenih igara, Međunarodni festival slikovnice Čuvari priča te tematske književne i filmske tjedne, GISKO se kontinuirano u zajednici nameće kao dnevni boravak grada u kojemu svi zainteresirani građani Osijeka i okolice mogu pronaći nešto za sebe.
Na ovaj način Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek svojim korisnicima od najranije dobi razvija kulturu susretanja s knjigom, čitanjem i pisanom riječi te usađuje naviku redovitog dolaska u knjižnicu. Iako su brojne aktivnosti namijenjene djeci i mladima, GISKO provodi i poneke aktivnosti za odrasle, poput Čitateljskog kluba za odrasle Matilda, Čitateljskog izazova GISKO, GISKO književnog kviza, ali i Bibliocikliranja u suradnji s Društvom knjižničara Slavonije, Baranje i Srijema.
Cilj je izlaganja prikazati brojne programe i aktivnosti koje Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek osmišljava i kontinuirano provodi kako bi razvijala čitateljsku kulturu „od malih nogu“. Ona podrazumijeva najmlađe korisnike koji s roditeljima dolaze i provode vrijeme u Knjižnici te sudjeluju na aktivnostima Odjela za rad s djecom i mladima i time stvaraju naviku dolaženja u Knjižnicu. Osiguravanjem knjižničnog prostora, događanja i građe prikladne za mlade korisnike, kod njih se stvara navika čitanja, posjećivanja knjižnice i pronalaska informacija u njoj, kako formalnih, tako i neformalnih. Odrastajući, priključuju se aktivnostima za mlade te naposljetku i za odrasle, čime „zatvaraju krug” čitateljske kulture Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek, prenoseći usađene čitateljske vrijednosti na svoju djecu.
Postersko izlaganje
Dolores Mumelaš, Ingeborg Rudomino
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Tematske zbirke Hrvatskog arhiva weba: središnja točka arhiviranog sadržaja za dobrobit zajednice
Hrvatski arhiv weba Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu povremeno prikuplja web sadržaje o aktualnim temama i događajima od nacionalnog značenja u tematskim zbirkama. Uključujući i širu javnost kreirane su 4 tematske zbirke vezane uz bolest uzrokovanu koronavirusom (COVID – 19), zbirke o potresima u Zagrebu, Sisku, Petrinji, Glini i okolici te zbirka vezana uz rat u Ukrajini. Zbirke sadrže arhivirane web stranice važnih vladinih i nevladinih organizacija te vijesti i pojedine članke s hrvatskih news portala.
Posterskim izlaganjem predstavit će se spomenute zbirke te će se pokazati kako im pristupiti i na koji način ih pretraživati. Arhivirani web sadržaj ostaje stalni podsjetnik starim, kao i upozorenje novim generacijama, a koristan je i svim istraživačima budući da predstavlja artefakt određenog vremena.
Postersko izlaganje
Božica Dragaš, Snježana Ercegovac, Svjetlana Ciglar, Iva Bunčić Stanković
Knjižnice grada Zagreba
Upoznajemo druge: projekt Knjižnica grada Zagreba u sklopu programa Erasmus+
Izlaganjem se predstavlja projekt Knjižnica grada Zagreba Upoznajemo druge, osmišljen u svrhu razmjene iskustava s kolegama knjižničarima iz drugih zemalja o knjižničnim programima i uslugama namijenjenima migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila, a radi osnaživanja multikulturalnosti, interkulturalnosti i tolerancije u društvu. Projekt je proveden 2021. godine u sklopu programa Erasmus+, Ključna aktivnost 1 u području obrazovanja odraslih – Mobilnost u svrhu učenja, kojemu je cilj poboljšanje kvalitete obrazovanja odraslih diljem Europe. Njime se polaznicima i osoblju u obrazovanju odraslih omogućuje suradničko učenje, a organizacijama razvijanje međunarodnih partnerstava. Projekt Upoznajemo druge proveden je po modelu promatranja rada (job shadowing) u srodnim ustanovama: dvije sudionice iz Knjižnice Marina Držića boravile su u Kopenhagenu, u knjižnici Nørrebro Bibliotek, a dvije sudionice iz Knjižnice Vladimira Nazora boravile su u Krakovu u knjižnici Biblioteka Kraków. Trodnevni je posjet obuhvatio neposredno praćenje rada danskih i poljskih kolega, upoznavanje s poslovanjem i programima njihovih knjižnica te razmjenu iskustva vezanih za usluge i aktivnosti namijenjene ranjivoj skupini korisnika kojima je ovaj projekt bio posvećen.
Cilj je izlaganja predočiti različite mogućnosti rada knjižničara s migrantima, izbjeglicama i tražiteljima azila, kao i drugim ranjivim etničkim manjinskim skupinama, te naznačiti izazove s kojima se knjižnice suočavaju pri ostvarenju te svoje uloge u kontekstu suvremenoga europskog multikulturnog društva. Od brojnih programa i usluga u vezi s kojima su u sklopu ovoga projekta razmjenjivana iskustva u radu, izdvajaju se: predstavljanje književnosti i kulture drugih zemalja, višejezične pričaonice, interkulturne edukativne radionice za osnovnoškolce, jezični klubovi, čitalački klubovi, prikupljanje građe na stranim jezicima, besplatna anonimna pravna pomoć, pomoć pri izradi školskih zadaća te savjeti na stranim jezicima. Iskustva pokazuju da pri provedbi programskih aktivnosti namijenjenih ovoj korisničkoj skupini veliku važnost imaju knjižnični volonteri. Također, nužnom se pokazuje kontinuirana suradnja s pojedincima i udrugama u lokalnoj zajednici koji daju svoj profesionalni ili aktivistički doprinos osnaživanju multikulturalnosti, interkulturalnosti i integracije u društvo.
Izlaganjem se ujedno želi skrenuti pozornost na važnost programa Erasmus+ koji se tiče obrazovanja odraslih kao izvrsne mogućnosti stjecanja novih znanja, vještina i alata te razmjene ideja i iskustava s europskim kolegama. U skladu sa strateškim planom za razdoblje od 2021. do 2025. godine, Knjižnice grada Zagreba razvijat će programe i usluge usmjerene prema osnaživanju marginaliziranih društvenih skupina, pri čemu nove ideje i informacije o iskustvima drugih mogu biti dragocjen doprinos poboljšanju postojećih programa, kao i uvođenju novih.
Postersko izlaganje
Suzana Pomper, Luko Del Ponte
Knjižnica i čitaonica Kutina
Program 66+: osobe treće životne dobi u knjižnici
Godine 2012. Knjižnica i čitaonica Kutina započinje provođenje programa 66+ kojim je omogućena besplatna članarina svim osobama iznad 66 godina. Iste godine počinju i računalne radionice za istu skupinu korisnika na kojima se uče osnove služenja računalom. Godine 2022. program je nadograđen i ponuđena je nova usluga Koristiti pametni telefon je lako, pitaj knjižničara kako! kojom korisnici dobivaju individualnu pomoć u „svladavanju“ pametnih telefona. U Knjižnici se održavaju i brojna predavanja i razgovaraonice u suradnji s raznim udrugama na kojima je namjera osobama starije životne dobi pružiti informacije, ali i ispuniti slobodno vrijeme. Godine 2019. osniva se čitateljski klub za odrasle u kojem su „svoje mjesto pod Suncem“ našle i umirovljenice koje vole knjigu i čitanje. Knjižničare uvijek razveseli njihov dojam nakon pročitane „lektire“, kako one to zovu.
Cilj posterskog izlaganja je pokazati kako manjim programima, koji ne iziskuju velik financijski trošak, poboljšati kvalitetu života osoba treće životne dobi te im istovremeno pružiti razonodu.
Postersko izlaganje
Anamarija Horvatinčić, Anja Kaltnecker
Gradska knjižnica Velika Gorica
Knjižnica je lijek za duži vijek!
Knjižnice odavno više nisu samo mjesta posudbe knjiga ili studijskog učenja, one oblikuju svoje usluge prema potrebama korisnika odnosno šire zajednice. Život 21. stoljeća iziskuje različita znanja, a knjižnica se trudi učiniti dostupnijim ona znanja i vještine koji mogu pomoći u poboljšanju dobrobiti i kvalitete života.
Uslijed brojnih svjetskih događaja koja mijenjaju svakodnevicu njenih korisnika, Gradska knjižnica Velika Gorica stavlja naglasak svojih događanja na očuvanje fizičkog i psihičkog zdravlja.
Nakon duže stanke zbog restrikcija javnih okupljanja, u prostoru knjižnice krenulo je održavanje radionica razmjene znanja i vještina pod nazivom Četrti četrtek. Prvu radionicu održala je nutricionistica Vesna Bosanac o prehrani mladih sportaša. Pjevačica Ana Lovrenčić svojom je radionicom približila blagodati muzikoterapije, čak se i zapjevalo u knjižnici. Sustav pet elemenata u tradicionalnoj kineskoj medicini i njegova primjena u svakodnevnom životu bila je tema radionice pod vodstvom psihologinje i shiatsu praktičarke Ivane Lovrić.
Predavanje pod nazivom Teška vremena traže hrabre pojedince održala je psihoterapeutkinja Dubravka Šimunović, prikazujući metode očuvanja mentalnog zdravlja.
Povodom Svjetskog dana zdravlja holistička nutricionistica Martina Štajdohar upoznala je publiku s autofagijom kao načinom prehrane kojim je moguće prevenirati i izliječiti brojne autoimune bolesti.
Gost predavač izv. prof. dr. sc. Damir Drvodelić na predavanju pod nazivom Znanstvene spoznaje o ljekovitosti i liječenju slatkim pelinom’ predstavio je zaštićene vlastite recepte od slatkog pelina za dobar imunitet, preventivu i liječenje mnogih bolesti. Nakon predavanja uslijedila je degustacija proizvoda od slatkog pelina te podjela sadnica i sjemenki.
Zajednici okupljenoj u Gradskoj knjižnici Velika Gorica ponuđena su predavanja i radionice s ciljem stjecanja novih vještina u borbi s izazovima i bolestima svakodnevice.
Postersko izlaganje
Lidija Šajatović, Anita Malkoč Bišćan, Mario Šimić
Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić“ Karlovac
Treća životna dob: prilika za nova znanja
Gradska knjižnica „Ivan Goran Kovačić” Karlovac u suradnji s Klubom umirovljenika Karlovac provodi programe namijenjene društvenoj integraciji osoba treće životne dobi i njihovom aktivnom uključivanju u kulturna i društvena zbivanja. Vođeni vizijom percepcije knjižnice kao opće prepoznatog kulturnog, obrazovnog i informacijskog središta zajednice te mjesta promicanja tolerancije i multikulturalnosti, nastojimo osigurati visoku razinu stručnosti, kvalitete i inovativnosti usluga, dostupnosti i otvorenosti za sve članove zajednice.
Starijim osobama prilazi se kao ravnopravnim partnerima u ostvarivanju kulturnih, obrazovnih i informacijskih potreba. Nove inovativne radionice poput Klikom do informacija i Digitalni kutak imaju za cilj povećati kvalitetu života osoba treće životne dobi jačanjem digitalnih kompetencija. Radionice Klikom do informacija su besplatne radionice za informatičko i informacijsko opismenjivanje osoba treće životne dobi. Radionica Digitalni kutak namijenjena je onim korisnicima koji žele steći napredna znanja, kao npr. kako koristiti Skype aplikaciju, instalirati aplikacije na mobilnom uređaju ili laptopu, kako pristupiti i služiti se uslugama portala E-građanin i druge vještine. Sudionici radionica aktivno provode slobodno vrijeme u opuštenom okruženju knjižnice, a ujedno stječu nova znanja koja su im potrebna u današnjem vremenu. Osnutkom radionica formirana je skupina odraslih korisnika umirovljenika koji su članovi Kluba umirovljenika u Karlovcu, kao i svih naših članova koji žele pohađati radionice. Time se privukao određeni broj novih članova, a ostvareno je i ponešto obnova isteklih članstva. Posebna pažnja tijekom provođenja novih radionica pridaje se osnaživanju starijih osoba u području zaštite njihovih ljudskih, materijalnih, zdravstvenih i socijalnih prava.
U implementaciji inovativnih radionica sudjelovala su 4 djelatnika knjižnice koji su do lipnja 2022. godine održali 47 grupnih radionica i 60 polusatnih individualnih radionica u ukupno 60 termina koji su bili ponuđeni u 2022. godini do lipnja.
Cilj je omogućiti pristup znanju i informacijama svima, pa tako i starijim građanima putem visokokvalitetnih i relevantnih zbirki u svim formatima te kvalitetnih i funkcionalnih knjižničnih prostora. Knjižnica tako stvara prilike da lokalna zajednica čita, uči i povezuje se sa svijetom. Stalo nam je do šire dobrobiti naše zajednice, a svoje usluge organiziramo na temelju potreba korisnika.
Postersko izlaganje
Tomislav Čop, Jelena Grbavec, Sonja Martinović, Filip Matišić, Hrvoje Špac, Ljiljana Tadić, Darije Toplak, Ivo Tokić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
(I)reverzibilno knjižničarstvo 180°x2
Možemo li poboljšati postojeće korisničke usluge ako ih sagledamo iz obrnutog smjera i izvrnemo naopačke? Ovaj knjižničarski eksperiment na prvi pogled sliči na zafrkanciju. Koristeći se igrom i raznim metodama istraživanja, poput metode reverzibilnog inženjeringa za stjecanje dubinskih spoznaja o knjižničnim uslugama, eksperiment je postigao višestruki cilj. Dao je bolji uvid u prirodu odnosa knjižničar-korisnik u postojećim uslugama i otvorio je prostor za nove usluge. Propitivanje je otvorilo i dublja pitanja problematičnog gledanja struke prema stvarnim osobama koje se nalaze u odnosu knjižničar-korisnik. Oni svoj posao rade pod teretom stavova i emocija potaknutih odnosom struke prema njima. Ipak, autorski tim ovim je eksperimentom prešao te nevidljive ali postojeće granice.
Postersko izlaganje
Bernarda Ferderber
Gradska knjižnica Đurđevac
Knjižnica kao mjesto socijalne inkluzije
Gradska knjižnica Đurđevac (Knjižnica) kulturno je i informacijsko središte za stanovnike područja u kojem djeluje, a jedna od njenih temeljnih zadaća je poticanje i promicanje kulture čitanja na svim razinama za različite skupine korisnika kojima će bitno utjecati na društveni razvoj lokalne zajednice. Knjižnica je svoj rad i djelovanje usmjerila prvenstveno na programe i aktivnosti kojima promiče uključivost ranjivih skupina korisnika, kao i međusobno razumijevanje i toleranciju. U kreiranju aktivnosti i projekata promicanja i poticanja čitanja pokazuju se izrazita kreativnost, inovativnost i entuzijazam, a izlaganjem će se prikazati programi koji se provode s inkluzivnim skupinama korisnika (Ruka prijateljstva – kreativne radionice i pričaonice za polaznike Udruge za pomoć osobama s mentalnom retardacijom Mali Princ Đurđevac, Aktivno s Klubom Aktiv – kreativne radionice s Gradskim društvom osoba s invaliditetom Đurđevac, Knjiga vam kuca na vrata! – dostava knjiga starim i nemoćnim osobama električnim biciklom na kućnu adresu, Kreativne pričaonice za učenike Odjela s teškoćama u razvoju OŠ Đurđevac, Igramo se s Palčićima! i Mala ruka prijateljstva – kreativne radionice s polaznicima projekta Zrno nade za nas mlade (Romi od 1. do 4. razreda OŠ Đurđevac). Ovim projektima potiče se i promiče kultura čitanja u lokalnoj zajednici, a korisnici sudjelovanjem u njima bolje percipiraju važnost narodne knjižnice. Isto tako, želi se pokazati da su knjižnice generatori kulturnoga kapitala i velik potencijal za društveni, gospodarski i turistički razvoj manjih sredina. U izlaganju će biti govora i o marketinškim aktivnostima i online vidljivosti Knjižnice.
Postersko izlaganje ima za cilj prikazati socijalno-inkluzivne projekte koji se provode sa socijalno isključenim članovima lokalne zajednice, a kojima se bitno utječe i na promociju važnosti Knjižnice u kulturnom životu grada Đurđevca.
Kontakt
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (091) 604-7214
Email: hkd@hkdrustvo.hr