6. 10. 2022. – tematski blok 3
Uloga knjižnica, položaj knjige i razvoj čitateljske kulture
Koncertna dvorana
12:30 – 13:30
Moderira: Drahomira Cupar
47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva
Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.
PROGRAM
Menu
Izlaganje
Kosjenka Dumančić, Ivana Marić, Marija Šimunović
Ekonomski fakultet Zagreb
Akademska zajednica kao akter zagovaranja otvorene znanosti na visokoškolskoj i srednjoškolskoj razini
Autorice će u radu predstaviti važnost suradnje između znanstvenika i knjižničara na akademskoj razini u promoviranju europskih strategija s naglaskom na važnost pristupa znanstvenom procesu koji je usmjeren na širenje znanja i izvan akademske zajednice čim ono postane dostupno korištenjem digitalne tehnologije. Na primjeru rada na projekta EUsolis Erasmus+ Jean Monnet dat će se pregled suradnje knjižničara i nastavnika u korištenju i kreiranju znanstvenih i stručnih radova i njihovoj dostupnosti srednjoškolskoj nastavnoj zajednici.
Izlaganje
Dragutin Nemec
Knjižnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Digitalna dostupnost djela izvan tržišta u hrvatskim knjižnicama: kako provesti najveću priliku do sada
Izlaganje će se fokusirati na dosada nezabilježenu mogućnost da knjižnice u EU i RH putem Direktive 2019/790/EU o digitalnom tržištu i Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima otvore velike dijelove svojih fondova izravno, čak i bez potrebe za digitalnom posudbom i bez traženja dozvola nositelja prava.
Uz druge promjene u korist knjižnica, najvažnija je ona da djela nastala u EU koja su još uvijek pod autorskim pravom, ali koja više nisu dostupna na tržištu, knjižnice mogu digitalizirati i izravno priopćiti internetom javnosti, tj. korisnicima, uz preduvjete. No, da bi se stručna zajednica upoznala s mogućnostima i praktično ih upotrijebila, moraju se uspostaviti standardni postupci i kriteriji koji bi bili jasni svim knjižnicama, što će se u problematizirati, te promišljati rješenja.
Izlaganje
Laura Grzunov
Sveučilište u Zadru
CREARCH projekt: inspiracija za stvaranje inovativnih ideja i suradničkih aktivnosti baštinskih ustanova u novom digitalnom okruženju
Arhivi su oduvijek bili mjesta u kojima se dokumentirala prošlost radi njenog boljeg razumijevanja, a često se naglašava kako su važni i za oblikovanje pamćenja i sjećanja. Polazeći od toga, udruga ICARUS Hrvatska pridružila se kao partner projektu Kreativne Europe CREARCH – CReative European ARCHives as innovative cultural hubs kojem je ideja upoznati javnost s arhivima i značajem gradiva koje čuvaju, tj. povećavati broj i proširiti strukturu arhivske publike (korisnika i posjetitelja arhiva).
Kako bi to ostvarili, u sklopu ICARUS-a Hrvatska pripremljen je niz radionica i seminara koje su povezane s raznim aktivnostima arhiva, ali i drugih baštinskih ustanova. Kroz radionice i seminare predstavljeni su novi komunikacijskih modeli, odnosno načini za komuniciranje arhivskog gradiva te tradicija, povijesti, likova i mjesta skrivenih u njemu.
U ovom izlaganju predstavit će se razne aktivnosti organizirane u sklopu CREARCH projekta (seminari, projekti, izložbe) kako bi se ukazalo na važnost i vrijednost korištenja alata interpretacije baštine za rad s korisnicima. Prikazat će se primjeri dobre prakse u kojima se primjenjuju digitalni alati i vještine kako bi stručnjacima približili mogućnosti korištenja inovativnih komunikacijskih modela s javnosti u današnjem digitalnom okruženju.
Izlaganje
Bojan Macan
Institut Ruđer Bošković, Centar za znanstvene informacije
Inicijativa HR-OOZ i otvorena znanost u Republici Hrvatskoj
Hrvatska se od samih početaka aktivno uključila u aktivnosti inicijativa otvorenog pristupa i otvorene znanosti te je i danas u pojedinim područjima otvorene znanosti u samom vrhu svjetske znanstvene zajednice. No, postoje i područja u kojima još uvijek nismo napravili dovoljan iskorak te se s vremenom iskristalizirala jasna potreba za sinkroniziranim djelovanjem svih aktera u Hrvatskoj s ciljem ostvarivanja zajedničkih ciljeva i unapređivanja otvorene znanosti u Hrvatskoj. Ta ideja se realizirala kroz Inicijativu za Hrvatski oblak za otvorenu znanost (HR-OOZ) koju čini skup dionika sustava znanosti i visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj okupljenih oko želje da se u Hrvatskoj izgradi moderan, kvalitetan, međunarodno relevantan i kompetitivan sustav znanosti utemeljen na načelima otvorene znanosti i povezan s Europskim istraživačkim prostorom i relevantnim europskim inicijativama. Glavni ciljevi Inicijative su uspostava HR-OOZ-a te izrada prijedloga nacionalnog plana za otvorenu znanost i prijedloga odredaba o otvorenoj znanosti u novom Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti. U tu svrhu su imenovane i dvije radne skupine s definiranim zadacima i očekivanim rezultatima. U ovom će izlaganju biti prezentirane glavne aktivnosti Inicijative HR-OOZ-a, a posebice glavne crte budućeg prijedloga nacionalnog plana za otvorenu znanost u RH.
Izlaganje
Ivana Dorotić Malič, Branka Turk, Jana Krišković Baždarić, Sandra Cuculić
Sveučilište u Rijeci, Sveučilišna knjižnica Rijeka
Centar za otvorenu znanost Sveučilišne knjižnice Rijeka
Otvorena znanost predstavlja otvaranje cjelokupnog istraživačkog procesa, odnosno provođenje znanosti na otvoren i suradnički način, kojim se omogućuje sudjelovanje i korištenje svih rezultata istraživačkih aktivnosti na transparentan način. Podržavajući napredak znanosti i širenje znanja u korist društva, temeljeći svoj razvoj i usmjerenje na relevantnim nacionalnim i dokumentima Europske unije te čvrsto podupirući stav da znanstvene informacije i istraživački podaci koji su proizvod znanstvenih aktivnosti financiranih javnim sredstvima moraju imati otvoreni pristup, Sveučilište u Rijeci je u rujnu 2021. godine usvojilo Politiku otvorene znanosti. Kako bi se aktivno uključila u provođenje Politike otvorene znanosti, Sveučilišna knjižnica Rijeka osnovala je Centar za otvorenu znanost i upravljanje znanstvenim informacijama (COZ).
Cilj izlaganja je na primjeru studije slučaja, Sveučilišne knjižnice Rijeka, prikazati ulogu knjižnice kao važnog dionika u pružanju potpore otvaranju cjelokupnog istraživačkog procesa. Centar za otvorenu znanost formalno je osnovan u jesen 2021., međutim aktivnosti COZ-a započele su nekoliko mjeseci ranije izradom Politike otvorene znanosti Sveučilišta u Rijeci. COZ je izradio i Upute za provedbu Politike otvorene znanosti te Odluku o obvezi pohrane radova i istraživačkih podataka u repozitorije koja je usvojena na sjednici Senata te je time postala obveza na svim sastavnicama. Kroz Centar knjižnica sudjeluje u međunarodnim projektima, kreiranju politika, osiguravanju infrastrukture te provodi radionice i organizira obrazovne programe djelujući kao cjelokupna potpora istraživačima u provođenju praksi otvorene znanosti. Centar za otvorenu znanost kontinuirano radi na podizanju razine svijesti i znanja dionika znanstvene djelatnosti Sveučilišta o značaju otvorenih znanstvenih informacija i istraživačkih podataka kao ključnom ishodu istraživanja.
Sveučilište u Rijeci prvo je sveučilište u Hrvatskoj koje je donijelo Politiku otvorene znanosti, a Sveučilišna knjižnica Rijeka se osnivanjem Centra za otvorenu znanost snažno pozicionirala na Sveučilištu kao važan dionik u pružanju potpore za provođenje praksi otvorene znanosti.
Ovakav prikaz dobre prakse može poslužiti drugim visokoškolskim i sveučilišnim knjižnicama kao primjer na koje sve načine mogu poduprijeti otvorenu znanost u sredini u kojoj djeluju.
Kontakt
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (091) 604-7214
Email: hkd@hkdrustvo.hr