7. 10. 2022. – tematski blok 2
Knjižničarska profesija u novim okolnostima
Polivalentna dvorana
17:00 – 18:30
Moderiraju: Dijana Machala, Jasenka Pleško, Marijana Tomić
7. 10. 2022. – tematski blok 2
17:00 – 18:30
Moderiraju: Dijana Machala, Jasenka Pleško, Marijana Tomić
Associate Dean for Academics in the College of Professional and Global Education at San José State University (SJSU)
Over the past decade, there have been dynamic shifts in how librarians and libraries serve their communities. Every sector of librarianship now demands professionals who are competent in emergency technologies, EDI, social justice, and innovation while also providing a menu of literacy skills now sought after by most information users. Since 2017, the ALA has been working on updating their 2009 core competencies of librarianship to address the needs of the library profession today. Dr. Sandra Hirsh, Chair of the ALA Committee on Education and Associate Dean for Academics in the College of Professional and Global Education at San Jose State University will highlight the process of updating ALA’s core competency for librarianship, and why these updates are important for the profession. She will then lead a panel discussion that will address these changes, how core competencies are identified and adopted, and how these updates will influence LIS education and professional development for librarians.
Director of the Mortenson Center for International Library Programs and Mortenson; Distinguished Professor at the University of Illinois at Urbana-Champaign
Full Professor and Head of the Department of Knowledge and Information Stewardship, Humanities Faculty, University of Cape Town
In a context of global diversity in library and information science (LIS) education, a need was recognized for an international framework for the assessment of quality standards in LIS education as well as for professional competencies for transferability and reciprocity. Guidelines were created to respond to this need identified in a survey with 101 countries participating and reported in the Building Strong LIS Education: A Call to Global and Local Action – An IFLA BSLISE Working Group White Paper (IFLA BSLISE Working Group, 2018. doi: http://dx.doi.org/10.15641/0-7992-2542-6). On April 1, 2022, the IFLA Professional Council endorsed the IFLA Guidelines for Professional Library and Information Science (LIS) Education Programmes, which were authored by the BSLISE (Building Strong Library and Information Science Education) working group, an initiative of the IFLA Section on Education and Training (SET), Section on Library Theory and Research (LTR), and the LIS Education in Developing Countries SIG.
The Guidelines serve as a framework for developing LIS education programmes, which stakeholders can apply in planning, developing and assessing the quality of LIS education and in identifying the knowledge areas LIS professionals need in order to practice and continue to develop. They are grounded in the principles of equity, diversity, inclusion, and accessibility, and focus LIS education on eight foundational knowledge areas (FKAs). These Guidelines will assist programmes as they continue to adapt to changing professional needs, as well as allow for greater degrees of mobility of LIS professionals across the globe. This presentation aims to introduce the Guidelines and to engage LIS professionals, educators, students, associations and stakeholders in considering a future of LIS education that is interdisciplinary, innovative, and transformative, in the preparation and development of LIS professionals.
Sveučilište u Zadru
Knjižnice grada Zagreba
Razvoj visokoškolskog obrazovanja u dinamičnom informacijskom okruženju postavlja pred knjižničare brojne zahtjeve i izazove. Potaknuti novim tehnološkim mogućnostima, korisnici knjižnica ubrzano mijenjaju načine pristupa informacijama, navike i potrebe što knjižničare motivira na uvođenje novih usluga u knjižnice, bavljenje novim vrstama poslova i usvajanje novih znanja i vještina. Knjižnične djelatnosti tako postaju sve raznolikije, a očituju se u učinkovitom korištenju postojećeg iskustva, u sposobnosti sagledavanja mogućnosti rješavanja problema i nestandardnim pristupima razvoju novih oblika, sredstava, tehnika i metoda prijenosa informacija (Makeeva, 2021). Opseg poslova koje knjižničari obavljaju u nekoj knjižnici uvelike ovisi o broju zaposlenih knjižničara, a specijalizacija za određene skupine poslova prisutna je samo u rijetkim knjižnicama s većim brojem zaposlenih knjižničara. U većini hrvatskih knjižnica opseg poslova je vrlo širok i uključuje sasvim nove pristupe tradicionalnim poslovima, kao što je npr. izgradnja zbirki (otvoreni repozitoriji i digitalizacija), te poslove koji su u knjižnice uvedeni tek posljednjih desetljeća, kao što su npr. briga o pravnim pitanjima i licenciranju. U izlaganju će biti predstavljeni rezultati istraživanja kojim su se nastojali zabilježiti svi poslovi koje obavljaju hrvatski knjižničari te kako oni samoprocjenjuju vlastite kompetencije za uspješno obavljanje pojedinih poslova.
Anketnim upitnikom, koji je proveden tijekom 2021. godine i koji je obuhvatio više od tisuću knjižničara različitih vrsta knjižnica i svih razina stručnih zvanja iz knjižničarske struke, prikupljeni su i analizirani podaci kako bi se dobili odgovori na sljedeća istraživačka pitanja: Koje poslove obavljaju hrvatski knjižničari u najvećoj mjeri? Postoje li razlike u opsegu poslova s obzirom na vrstu knjižnice, godine starosti, stručnu spremu, županiju, knjižničarsko zvanje, radno mjesto, broj zaposlenih u knjižnici, radni staž, članstvo u udrugama i razinu upravljačkih odgovornosti? Gdje su najveći raskoraci između opsega poslova i samoprocjenjenih kompetencija? Koje kompetencije knjižničari samoprocjenjuju nedostatnim, tj. u kojim segmentima postoji potreba za usavršavanjem znanja i vještina knjižničara u Hrvatskoj?
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (091) 604-7214
Email: hkd@hkdrustvo.hr