6. 10. 2022. – tematski blok 1
Digitalna transformacija i zelena tranzicija
Polivalentna dvorana
10:00 – 11:30
Moderiraju: Andreja Tominac, Vera Vitori
47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva
Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.
PROGRAM
Menu
Izlaganje
Sofija Klarin Zadravec, Karolina Holub, Renata Petrušić
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Standard za digitalne knjižnice
Cilj je izlaganja predstaviti Standard za digitalne knjižnice te pojasniti njegov utjecaj na poslovanje knjižnica u području upravljanja digitalnim zbirkama i izgradnju Hrvatske digitalne knjižnice. Prikazat će se okolnosti i kronologija izrade Standarda te ključni izazovi s kojima se susretalo Povjerenstvo za izradu prijedloga Standarda. Standard će se prikazati u kontekstu odredbi Zakona o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, Pravilnika o obveznom primjerku, Pravilnika o zaštiti, reviziji i otpisu građe (u fazi usvajanja), Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima, Plana digitalizacije kulturne baštine 2020. – 2025. te ostalim dokumentima s kojima je provedba Standarda usko povezana. Istaknut će se uloga Standarda u razvoju poslovanja hrvatskih digitalnih knjižnica i zbirki te izgradnje infrastrukture za razvoj Hrvatske digitalne knjižnice s osvrtom na ulogu sustava e-Kultura u zaštiti i trajnoj pohrani digitalne građe knjižnica te okupljanje metapodataka.
Zaključno će se prikazati pregled dokumenata, uputa i smjernica koje je prema odredbama Standarda u knjižnicama potrebno izraditi te dati osvrt na otvorena pitanja i izazove u provedbi.
Izlaganje
izv. prof. dr. sc. Marijana Tomić
Odjel za informacijske znanosti, Centar za istraživanje glagoljaštva, Sveučilište u Zadru
Pogled na kulturnu baštinu kroz objektiv: Erasmus+ WAAT projekt ICARUS-HR udruge
Digitalna transformacija kulturne baštine podrazumijeva skup aktivnosti od kojih je dio usmjeren na suvremene oblike komuniciranja objekata kulturne baštine, kulture i nasljeđa. Ciljevi udruge ICARUS-HR su istraživanje povijesnog nasljeđa, baštinskih koncepata i promicanje dostupnosti arhivskih izvora putem IT tehnologija. Kroz brojne projekte istražuju se, promiču i provode suvremeni oblici komuniciranja baštine.
Kroz jedan od projekata čiji je partner ICARUS-HR, ERASMUS+ projekt WAAT – We are all together to raise awareness of cultural heritage, predmeti baštine promatraju se kao informacijski objekti koji se mogu interpretirati i komunicirati kroz kratkometražne filmove. Cilj izlaganja je raspraviti temeljne zaključke projekta, i to u odnosu na širenje koncepta baštine od statičkog i orijentiranog na objekt, prema onome koji je (također) dinamičan i društvene prirode. Takav je pristup pridonio razumijevanju baštine kroz njezine vrijednosti i procese vrednovanja, a ne samo kao objekta koji nosi informaciju. U izlaganju će se prikazati načini i upute za stvaranje filma o baštini u formi kratkog dokumentarnog filma koje su izrađene u sklopu projekta WAAT.
Svrha izlaganja je prikazati neke od oblika i značajki digitalne transformacije kulturne baštine u AKM ustanovama. Zaključno će biti prikazani rezultati projekta, i to znanja i vještine potrebne za izradu kratkometražnih filmova o baštini, priručnik za izradu takvih filmova i primjeri dobre prakse u tome području.
Literatura:
[1] WAAT: We are all together to raise awareness of cultural heritage : Vodič za edukatore. [citirano: 2022-09-10]. Dostupno na: https://waatproject.eu/guide-croatian
Izlaganje
Barbara Kavčič
Ministry of Culture, Cultural Heritage Directorate, INDOK Centre, Library
The eDediščina project
Cultural heritage is one of the essential elements to be considered in spatial planning, and as such, the need for transparent and reliable procedures supported by a comprehensive information system is essential. Project „Celovita informacijska podpora procesom varstva nepremične kulturne dediščine” or shorter eDediščina is co-funded by the European Union, Republic of Slovenia (Ministry of Culture), Institute for Protection of the cultural heritage of Slovenia and Slovenian ethnographic museum with the cooperation of archaeological professionals.
Slovenia was one of the first countries to develop a Register of immovable cultural heritage (1997) supported by spatial data. However, the development of e-services backed up with a reliable information system in the cultural heritage field was lacking. The eDediščina project aims to develop an information system (IS) that enables transparent record keeping of immovable and intangible cultural heritage, as well as the archaeological dig permissions and research database. The renovation of the register of cultural heritage enabled the modern integration of digitized documentation on cultural heritage with a unique heritage identification from the register (EID). The geo-positioned data from the register, which is continuously maintained, gives a comprehensive overview of the heritage, and enables its more effective protection. The renewed IS provides support for some processes of cultural heritage protection (decree of cultural monuments, determination of protected areas and their monitoring), public availability of spatial data, and connection and use of data in other systems. The connectivity and compatibility with other systems will enable the use of data for transparent and efficient use in everyday work with spatial data (planning, safeguarding, development etc.) as well as in the time of crisis, e.g. protection of heritage in natural disasters. A new information system is easily accessible and enables quick and efficient use for all stakeholders (government bodies, municipalities, and private investors). Part of the information system is spatial data with an extensive collection of historical maps that are crucial, as they provide a unique insight into space development and are an integral part of safeguarding immovable heritage.
Transparency, usability, consistency, and accessibility of data serve various stakeholders equally and enable popularization and, as a result, a better attitude of the public towards heritage.
References:
[1] Celovita informacijska podpora procesom varstva nepremične kulturne dediščine: investicijski program s študijo izvedbe. Ministrstvo za kulturo. Ljubljana, 2016.
[2] Kovačec Naglič K., Žorž G. (2020). Prostorski podatki varstva kulturne deidščine. Modeliranje pokrajine, 233-239. doi: https://doi.org/10.3986/9789610504696_18.
Izlaganje
Maja Bodiš, Višnja Cej, Kluk Giunio
Knjižnice grada Zagreba
Korak bliže online korisnicima: nove usluge Knjižnica grada Zagreba
Razvojem informacijsko-komunikacijskih tehnologija uvelike su se promijenile društvene okolnosti i svijet u kojem živimo. Pod utjecajem novih zahtjeva korisnika, mijenjale su se i knjižnične i informacijske usluge. Naime, korisnici sve više u svakodnevnom životu koriste tehnologiju za istraživanje i povezivanje s ostatkom svijeta onda kada to sami žele iz udobnosti svog doma ili kada za to imaju najviše vremena, gdje god se u tom trenutku nalazili.
Istraživanje navika, potreba i zadovoljstva korisnika Knjižnica grada Zagreba iz 2019. godine već je pokazalo potrebu korisnika za uvođenjem mogućnosti online upisa u knjižnicu, što je osobito došlo do izražaja u vrijeme zatvorenosti knjižnica tijekom epidemije bolesti COVID-19 2020. godine. To vrijeme zatvorenosti potvrdilo je da knjižnice više nisu samo fizički prostori, već puno više od toga.
Upravo je to bio povod Knjižnicama grada Zagreba da razvoj poslovanja usmjere prema osmišljavanju novih usluga te su u 2022. godini ponudile svojim korisnicima novu online aplikaciju, nazvanu eZaKi.
Članovi i budući korisnici knjižnice u toj se aplikaciji mogu upisati ili obnoviti članstvo, izvršiti plaćanja bankovnim karticama, koristiti digitalnu iskaznicu i katalog, samostalno rezervirati i produžiti građu i dr. Aplikacija je u potpunosti integrirana u knjižnični sustav ZaKi. Dostupna je kao mrežna i mobilna aplikacija i trend njezina korištenja u kontinuiranom je porastu jer je uz knjižnični sustav ZaKi trenutno povezano više od 270 tisuća aktivnih korisnika. U izlaganju će se predstaviti na koji način aplikacija funkcionira, kako je povezana s cjelokupnim knjižničnim poslovanjem, kako se koristi te reakcije korisnika.
Izlaganje
Dolores Mumelaš, Dorja Mučnjak, Alisa Martek
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Građani i knjižničari – zajedno do znanja
Građanska znanost posljednje je desetljeće vrlo aktualna, a podrazumijeva sudjelovanje javnosti u znanstvenim istraživanjima s ciljem povećanja znanstvenog znanja, kao i doprinosa znanosti. Knjižnice su također prepoznale potencijal građanske znanosti te su počele kreirati razne aktivnosti. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu u okviru projekta CeOS_SE organizirala je aktivnost građanske znanosti Pčele, život, ljudi koja je provedena u obliku edukacije i sudjelovanja građana u kreiranju tematske zbirke. Zbirka je objavljena na Hrvatskome arhivu weba, koji povremeno pobire sadržaje o bitnim događanjima. Sudionici aktivnosti ispunili su anketu kojom su istraženi njihovi stavovi i mišljenja o građanskoj znanosti. Izlaganjem će se predstaviti spomenuta aktivnost i njezini organizacijski aspekti, važnost međuinstitucijske suradnje te rezultati ankete. Ukazat će se na mogućnost povezivanja građanske znanosti s UN Agendom 2030.
Kontakt
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (091) 604-7214
Email: hkd@hkdrustvo.hr