1.10.2021. – tematski blok
KOMPETENCIJE KNJIŽNIČARA ZA RAD U DIGITALNOM OKRUŽJU I.
Dvorana Lauriana + Zoom mrežni seminar
13:30 – 15:00
Moderator: Andreja Tominac
Snimka izlaganja:
Snimke izlaganja dostupne su registriranim korisnicima.
1.10.2021. – tematski blok
13:30 – 15:00
Moderator: Andreja Tominac
Snimke izlaganja dostupne su registriranim korisnicima.
Sveučilište u Zadru, Institut Ruđer Bošković
Knjižnice grada Zagreba
Potaknuti novim tehnološkim mogućnostima, korisnici visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica mijenjaju načine pristupa informacijama, navike i potrebe što knjižničare prisiljava na uvođenje novih usluga u knjižnice, bavljenje novim vrstama poslova i usvajanje novih znanja i vještina. Kako bismo ispitali u kojoj mjeri knjižničari odgovaraju na stalne promjene Komisija za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje Hrvatskoga knjižničarskog društva (HKD) provela je od svibnja do rujna 2021. u knjižničarskoj zajednici anketu o vrstama i opsegu poslova koje knjižničari obavljaju te samoprocjeni vlastitih kompetencija za njihovo obavljanje.
Cilj je istraživanja utvrditi koje poslove i u kojem opsegu obavljaju hrvatski knjižničari iz visokoškolskih, znanstvenih i specijalnih knjižnica, kako procjenjuju svoje kompetencije te kako formalno i cjeloživotno obrazovanje knjižničara može odgovoriti na mogući nedostatak stečenih znanja i vještina. Anketa je podijeljena u dva dijela koji se tiču poslova i kompetencija:
* demografski podaci i općeniti podaci o stručnoj spremi, članstvu u strukovnim udrugama, vrsti knjižnice zaposlenja i broju zaposlenika, nazivu radnog mjesta, stručnom zvanju, godinama rada u knjižnici, položenom stručnom ispitu i razini upravljačke odgovornosti
* opseg poslova na skali: 1 uopće ne radim taj posao, 2 rijetko radim taj posao, 3 često radim taj posao, 4 svakodnevno radim taj posao, 5 to je glavni posao koji radim, kao i kompetencija na skali: 1 uglavnom nemam kompetencija, 2 nemam dovoljno kompetencija i mogućnost stjecanja istih, 3 nemam dovoljno kompetencija, ali imam mogućnost stjecanja istih, 4 imam dostatne kompetencije, 5 imam izvrsne kompetencije.
Većina se ispitanika nalazi u dobnoj skupini od 36 do 55 godina i ima stručnu spremu magistra struke i zvanje diplomiranog knjižničara. U anketi su najviše sudjelovali knjižničari iz visokoškolskih (fakultetskih, odjelnih) knjižnica (38 %), sveučilišnih knjižnica (18 %), Nacionalne i sveučilišne knjižnice (19 %), specijalnih knjižnica (18 %) i znanstvenih knjižnica (8 %). Većina ispitanika dolazi iz knjižnica s 2 do 5 zaposlenika sa stručnim knjižničarskim zvanjem (29 %) i više od 30 zaposlenika (29 %), dok 16 % knjižničara rade u knjižnicama u kojima su jedini zaposleni.
Ključne riječi: visokoškolska knjižnica, specijalna knjižnica, knjižničari, kompetencija, posao.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Centar za stalno stručno usavršavanje knjižničara u Republici Hrvatskoj (CSSU) od 2002. godine provodi programe cjeloživotnog učenja i stalnog stručnog usavršavanja za knjižničare iz svih vrsta knjižnica te informacijske stručnjake. Svake se godine program izobrazbe ažurira te obogaćuje novim, aktualnim sadržajima. U tom se kontekstu redovito prati trend zastupljenosti polaznika iz pojedinih vrsta knjižnica te njima namijenjenih sadržaja kako bi se na adekvatno odgovorilo na njihove potrebe. U svrhu dobivanja povratnih informacija o stajalištima knjižničara iz visokoškolskih, specijalnih i znanstvenih knjižnica o sudjelovanju u programima stručnog usavršavanja bit će provedena anketa. Naglasak će biti stavljen na razdoblje od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2021. godine, kad su se edukacije većinom održavale na daljinu, u digitalnom okružju. Na temelju ankete nastojat će se odgovoriti na pitanja koja je motivacija polaznika za pohađanje edukacija te koja su njihova očekivanja, iskustva, odnosno zadovoljstvo ponuđenim sadržajima, osobito edukacijama CSSU-a ponuđenima tijekom pandemije bolesti COVID-19 i krize izazvane potresima. Cilj je također na temelju dobivenih rezultata utvrditi slabe točke organizacije stručnog usavršavanja te izdvojiti važne teme za pojedine vrste knjižnica, osobito u svjetlu društvenih promjena izazvanih pandemijom bolesti COVID-19. Uz to, anketom će se dobiti povratne informacije polaznika o edukacijama na daljinu, odnosno prednostima i nedostatcima takvog oblika učenja, što će biti bitno pri planiranju budućih programa izobrazbe. U obzir će biti uzeti i statistički pokazatelji CSSU-a.
Ključne riječi: stručno usavršavanje knjižničara, visokoškolske, specijalne i znanstvene knjižnice, krizne situacije, edukacijske potrebe knjižničara.
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Knjižnice grada Zagreba
Profesionalno usmjeravanje djelatnost je pružanja pomoći pojedincima pri odabiru njihovog zanimanja i razvoju karijere. U organizacijskom kontekstu, razvoj karijere odnosi se na skup aktivnosti kojima je cilj pomoći zaposlenicima da osvijeste svoje profesionalne ciljeve i steknu kompetencije potrebne za njihovo ostvarenje. Neki oblici pomoći koje organizacije nude svojim djelatnicima su informacije o mogućim pravcima razvoja karijere, obavijesti o slobodnim radnim mjestima, radionice planiranja karijere, individualno savjetovanje, profesionalno usavršavanje i mentorstvo. U knjižnicama se zapošljavaju djelatnici čiji je set stručnih kvalifikacija zadan. No, razvoj informacijskih i komunikacijskih tehnologija, te promjene radnog okružja i potreba korisnika dovodi do potrebe za nužnim razvojem novih stručnih i generičkih kompetencija knjižničarskog osoblja. Da bi knjižnice uspješnije poslovale, važno je osvijestiti studentima knjižničarstva i zaposlenicima potrebu za profesionalnim usmjeravanjem te im pomoći u upravljanju njihovim karijerama, a ravnatelje i voditelje osnažiti u uspješnijem vođenju timova. U radu će se prikazati primjeri profesionalnog usmjeravanja knjižničara u visokoškolskim knjižnicama te predstaviti projekt Komisije za obrazovanje i stalno stručno usavršavanje HKD-a Centar za razvoj karijera knjižničara, kroz koji će se studentima, knjižničarima i ravnateljima pružiti razne aktivnosti za osnaživanje pri odabiru i/ili nastavku karijere, odnosno pri vođenju timova.
Ključne riječi: knjižničari, profesionalni razvoj i napredovanje, upravljanje ljudskim potencijalima.
Tema konferencije je Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima, a izlaganja su okupljena oko sljedećih tematskih cjelina:
1. Autorsko i srodna prava – nove okolnosti i digitalno okružje
2. Kompetencije knjižničara za rad u digitalnom okružju
3. Uloga i položaj knjižnica u digitalnom okružju
4. Prostor, usluge i građa knjižnica u digitalnom okružju
Organizatori konferencije:
Hrvatsko knjižničarsko društvo
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Sveučilišna knjižnica Rijeka
Organizacijski odbor: Dejana Golenko, Lea Lazzarich, Nina Jelača, Tamara Marija Seme,
Ljiljana Pavičić, Dolores Mumelaš, Andreja Tominac, Ksenija Švenda
Radeljak, Indira Šamec Flaschar i Milko Belevski.
Programski odbor: Dijana Machala, Andreja Tominac, Aleksandra Pikić; Dejana Golenko, Branka Marijanović, Blaženka Kotur Peradenić, Blanka Salatić, Tamara Krajna, Dragutin Nemec, Nada Bezić, Željka Radovinović i Ivana Knežević Križić.
Programska knjižnica – uskoro
Hibridna konferencija Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima: 17. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica održava se uz potporu Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske.
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (0)1
615 93 20
Email: hkd@hkdrustvo.hr
This website uses cookies.