17. dani specijalnih i visokoškolskih knjižnica, 2021.

Tematski blok

1.10.2021. – tematski blok

Knjižničari kao podrška znanstvenim aktivnostima

Dvorana Lauriana + Zoom mrežni seminar

13:30 – 15:00

Moderator: Sanja Kosić

 

Snimka izlaganja:

Snimka izlaganja dostupna je uz registraciju.

Izlaganje

prof. dr. sc. Ivanka Stričević, dr. sc. Dijana Machala

Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Aktivnosti Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u osnaživanju knjižnica iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske

Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti osnažio je poziciju Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu u upravljanju hrvatskim nacionalnim knjižničnim sustavom. Sustav visokoškolskih i specijalnih knjižnica, kao važan dio hrvatskoga knjižničnog sustava, zahtijeva posebnu pozornost središnje nacionalne matične knjižnice te nalaže nužnost osuvremenjivanja postojećih podzakonskih akata, njihovu što bržu implementaciju kao i razvoj novih modela programske suradnje temeljenu na primjeni najsuvremenije informacijske infrastrukture. Strateški cilj je ojačati resurse i kapacitete Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu za razvoj modernih usluga podrške visokoškolskim i specijalnim knjižnicama u cilju njihovog repozicioniranja u središte nacionalnoga znanstvenog infrastrukturnog okvira. Poseban osvrt u izlaganju bit će usmjeren na prikaz novela koje donose novi standardi, potreba usustavljivanja aktivnosti bibliometrije te strateških planova vezano uz implementaciju knjižničnog informacijskog sustava nove generacije.

Ključne riječi: hrvatski visokoškolski knjižnični sustav, znanstvena infrastruktura.

Izlaganje

dr. sc. Bojan Macan, Marina Mayer

Centar za znanstvene informacije Instituta Ruđer Bošković

POIROT: sastavni dio slagalice informacijskih servisa za pomoć u vrednovanju znanstvenih aktivnosti

Podaci o projektnim aktivnostima ustanova ili znanstvenika koriste se za vrednovanje znanstvenih aktivnosti i/ili ustanova, a njihovo je prikupljanje zahtjevan proces zbog njihove raspršenosti i često nedostupnosti. Zbog toga je od iznimne važnosti uloga centralizirane nacionalne baze podataka o projektnim aktivnostima koja će biti interoperabilna s drugim dijelovima sustava informacija o znanstvenoj djelatnosti u Republici Hrvatskoj. Taj sve do nedavno nedostajući dio podatkovne infrastrukture u Hrvatskoj popunio je novi informacijski servis Centra za znanstvene informacije IRB-a pod nazivom Baza podataka projektnih aktivnosti u znanosti i visokom obrazovanju u Republici Hrvatskoj – POIROT. POIROT na jednom mjestu okuplja podatke o domaćim i inozemnim znanstvenim i stručnim projektima na kojima sudjeluju djelatnici i ustanove iz sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Zapisi o projektima se u POIROT-u dodatno povezuju sa zapisima o hrvatskim ustanovama iz sustava znanosti i visokog obrazovanja te osobama koje surađuju na tim projektima, što omogućava izvještavanje o sudjelovanjima na projektima na razini osoba i ustanova. POIROT je povezan i s Hrvatskom znanstvenom bibliografijom – CROSBI, tako da je sve publikacije moguće povezati s odgovarajućim projektom iz POIROT-a i na temelju toga dobiti izvještaje o znanstvenoj produktivnosti projekata. Prva verzija POIROT-a objavljena je 2016. godine, a tijekom 2018. godine uspostavljena je suradnja s Agencijom za znanost i visoko obrazovanje (AZVO) te je baza prilagođena prikupljanju podataka koji se koriste u procesima reakreditacije visokih učilišta. Podatke o novim projektima u POIROT mogu unijeti članovi hrvatske akademske i istraživačke zajednice prijavom u sustav svojim AAI@Edu.Hr korisničkim podacima. Svaka ustanova iz sustava znanosti i visokog obrazovanja može imenovati svojeg administratora pri ustanovi koji će po provedenoj edukaciji na Institutu Ruđer Bošković biti ovlašten za uređivanje i objavljivanje zapisa o projektima vlastite ustanove.

Ključne riječi: projektne aktivnosti, baza podataka, POIROT.

Izlaganje

Alen Vodopijevec

Institut Ruđer Bošković

Nagrade i poticaji kao podrška upravljanju otvorenim i FAIR istraživačkim podacima

Iako znanstvena komunikacija podrazumijeva aktivnosti u svim dijelovima istraživačkog procesa, njezin su najvidljiviji dio tradicionalne publikacije, poput časopisa i knjiga. Izvorni istraživački podaci još uvijek se, u pravilu, ne objavljuju i najčešće nisu dostupni. Izdavači ne podržavaju nove i inovativne oblike znanstvene komunikacije, a prevladavajući kriteriji u vrednovanju znanstvenoga doprinosa potiču na izvještavanje isključivo o pozitivnim rezultatima. Posljedično, većina istraživanja nije reproducibilna i ne može se ponoviti te time dokazati da su rezultati ispravni i temeljeni na valjanim podacima čime se dovodi u pitanje i znanstvena čestitost. U skladu s tim, potreban je zaokret u praksama evaluacije znanstveno-istraživačkog rada u smjeru potvrde i priznavanja OS (otvorena znanost, engl. Open Science) aktivnosti, uključujući aktivnosti upravljanja istraživačkim podacima. Principi otvorene znanosti izravan su odgovor na navedene izazove i apel za otvorenim i transparentnim provođenjem znanstveno-istraživačkog procesa kao i za komuniciranjem rezultata koji proizlaze iz njega. U sklopu NI4OS-Europe projekta utvrđeno je desetak preporuka i povezanih aktivnosti koje je potrebno primijeniti u praksi na svim razinama, od politika – u vidu uvođenja ORDM i FAIR elemenata u zakone i pravilnike te kriterija za evaluaciju rezultata znanstveno-istraživačkog rada putem podrške podatkovnim infrastrukturama pa do unaprjeđenja izdavačkih praksi. Istaknute su i mogućnosti direktnih nagrada i poticaja za same istraživače kako se dijeljenje istraživačkih podataka više ne bi individualno percipiralo kao gubitak istraživačkih resursa, nego baš suprotno kao aktivnost koja omogućava bolje uvjete rada, pridonosi boljoj suradnji i općenito napretku znanosti.

Ključne riječi: otvoreni istraživački podaci, evaluacija znanstveno-istraživačkog rada, znanstvena komunikacija, EOSC, FAIR.

Izlaganje

Sandra Cuculić, Jana Krišković Baždarić

Sveučilišna knjižnica Rijeka

Strukturiranje znanstvene produktivnosti Sveučilišta u Rijeci u bazi Web of Science Core Collection

Sveučilišna knjižnica Rijeka je u suradnji sa Sveučilištem u Rijeci provela strukturiranje podataka u bazi Web of Science Core Collection za potrebe vidljivosti i ujednačenosti podataka Sveučilišta u Rijeci. Strukturirani podaci temelj su kontrole kvalitete, ali i doprinos boljoj vidljivosti znanstvene produkcije. Knjižničari su tijekom provedbe projekta u bazi Web of Science Core Collection pretražili indeksiranost autora Sveučilišta u Rijeci u čijim su radovima provjerili povezanost afilijacija (adresa i naziv ustanove) sa Sveučilištem. Utvrđeno je preko četiri tisuće varijanti afilijacija Sveučilišta u Rijeci i njegovih sastavnica od čega neke afilijacije u bazi iz više razloga nisu povezane sa Sveučilištem što je utjecalo na bibliometrijske pokazatelje o indeksiranosti i citiranosti radova Sveučilišta u Web of Science Core Collection. Navedene afilijacije čiju je pripadnost Sveučilištu moguće dokazati poslane su u Clarivate koji je prihvatio ispravak i sa Sveučilištem povezao 668 adresa i 953 rada. Neispravne ili nepotpune afilijacije utječu na smanjenu indeksiranost i citiranost u bazama te vidljivost institucije i poziciju na svjetskim rang listama. Kao partner i potpora istraživačima i autorima Sveučilišta u Rijeci Sveučilišna knjižnica razvija svijest i educira o ispravnom navođenju afilijacije, odnosno potpisivanju autora u skladu s Odlukom o navođenju pripadnosti (afilijacija) Sveučilišta u Rijeci.

Ključne riječi: afilijacija, Sveučilište u Rijeci, Web of Science Core Collection, bibliometrijski pokazatelji.

Više o
konferenciji

Hibridna konferencija Digitalna transformacija i knjižnice u posebnim okolnostima održava se u okviru 17. dana specijalnih i visokoškolskih knjižnica. Konferencija se održava u Lovranu, hotel Excelsior, od 30. rujna do 2. listopada 2021. te paralelno kao virtualna konferencija.

Kontakt

Hrvatsko knjižničarsko društvo

c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu

Hrvatske bratske zajednice 4

10000 Zagreb

Tel./Fax. +385 (0)1 615 93 20
Email: hkd@hkdrustvo.hr



HKD 2021. © sva prava pridržana