Hrvatsko knjižničarsko društvo ove godine slavi osamdesetu obljetnicu svojeg postojanja tijekom kojeg je okupljalo knjižničarska regionalna društva, podupiralo rad svih vrsta knjižnica u Republici Hrvatskoj te kontinuirano razvijalo knjižničarsku struku kroz rad svojih stručnih tijela. Upravo u ovoj slavljeničkoj godini knjižnice su se suočile s iznimnom situacijom koja je unutar nekoliko dana potpuno promijenila poslovanje knjižnica.

Pandemija uzrokovana virusom SARS-CoV-2 te niz epidemioloških odluka koje su uslijedile kako bi se spriječilo širenje bolesti i zaštitilo ljudsko zdravlje dovelo je knjižnice u Hrvatskoj i svijetu u do sada nezabilježenu situaciju.

Unatoč iznimno teškim okolnostima knjižnice su vrlo brzo uspjele prilagoditi svoje poslovanje novonastaloj krizi, koja je zahtijevala smanjenje opsega ili potpunu obustavu dijela aktivnosti. Knjižnice su nastavile nuditi korisnicima provjerene izvore informacija i usluge u skladu sa svojima organizacijskim, tehničkim, financijskim i ljudskim mogućnostima (podteme 1., 2., 3., 4., 5.). Također su pružile snažnu podršku obrazovnom sustavu, znanstvenoistraživačkom radu i društvu u cjelini, kako bi se sačuvalo kolektivno duševno zdravlje (podteme 6.,7.).

Jedan od glavnih izazova koje je kriza osvijestila knjižnicama jest promjena paradigmi razvoja knjižnične struke. Stoga se važno – uz brojne izazove u fizičkom okruženju poput uvođenja strogih epidemioloških higijenskih mjera i socijalnog distanciranja, te izazove u virtualnom okruženju kao što su zaštita osobnih podataka i poštivanje autorskih prava – neprestano prilagođavati novim okolnostima i razraditi planove djelovanja knjižnica u budućnosti u ovakvim ili sličnim krizama (podteme 8., 9., 10., 11.). Dio knjižnica je i u proteklim godinama ali i u jeku pandemije COVID-19 imao dodatno opterećenje utjecaja elementarnih nepogoda na knjižnične prostore (potresi, poplave) što je podrazumijevalo dodatne napore knjižničara u svrhu saniranja posljedica tih događaja (podtema 12.).

Jedinstvena uloga knjižnice kao glavnog nositelja znanja i u novim uvjetima ostaje temelj knjižničnog djelovanja.

U vremenima brzih promjena knjižnice nastavljaju pružati aktivnu podršku društvu u njegovim nastojanjima da prevlada posljedice pandemije te nastoje olakšati život i rad građanima u fizičkom i duhovnom smislu istovremeno razvijajući nove usluge i načine pružanja informacija. Informacijska, obrazovna i kulturna uloga knjižnica i u novom dobu ostaje neupitna zahtijevajući od knjižnične struke dodatna ulaganja u obrazovanje knjižničara, razvoj tehničkih mogućnosti knjižnica kao i usaglašavanje zakonodavnih okvira.