6. 10. 2022. – tematski blok 1
Digitalna transformacija i zelena tranzicija
Multimedijalna dvorana
12:30 – 14:00
Moderiraju: Andreja Tominac, Jasenka Pleško
47. izborna Skupština Hrvatskoga knjižničarskog društva
Zadar, II Palače, 5. – 8. listopada 2022.
PROGRAM
Menu
Izlaganje
Radovan Vrana
Odsjek za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu
Jasna Kovačević
Knjižnica i čitaonica Bogdana Ogrizovića, Knjižnice grada Zagreba
Digitalna transformacija u Knjižnici i čitaonici Bogdana Ogrizovića u Zagrebu
Digitalna transformacija jedan je od novijih trendova u društvu koje prolazi kroz niz promjena od kojih neke možemo smatrati disruptivnima jer ukidaju dosadašnji način rada i uspostavljaju nove načine rada. Prema jednoj od definicija, digitalna transformacija smatra se promjenom radnih praksi u različitim vrstama organizacija, pa se odnosi i na javni i na privatni sektor, uz napomenu kako se poslovni procesi u javnom sektoru (knjižnice) i privatnom sektoru jako razlikuju [1]. Otkako postoje, knjižnice su mijenjale načine svojeg rada, prilagođavajući se raznim promjenama u društvu čiji su sastavni dio zahvaljujući svojoj fleksibilnosti i sposobnosti usvajanja novih znanja i novih načina rada i aktivnim sudjelovanjem u društvenim promjenama učeći i prilagođavajući se novonastalim okolnostima koje za njih nisu uvijek bile financijski ili organizacijski povoljne. Ovo izlaganje ima za cilj razmotriti pojam i utjecaj digitalne transformacije na primjeru Knjižnice i čitaonice Bogdana Ogrizovića u Zagrebu, narodne knjižnice koja predstavlja jedno od ključnih žarišta kulturnog života grada Zagreba. U izlaganju će biti predstavljeni rezultati anketnog istraživanja korisnika navedene knjižnice o načinu na koji korisnici promatraju knjižnicu, značenju pojma digitalne transformacije za korisnike knjižnice, pripremi knjižničara (znanjima za potrebe digitalne transformacije), dijelovima poslovanja knjižnice koji bi trebali biti transformirani, utjecaju knjižnice na razvoj društva te važnosti osobnog kontakta i digitalnih usluga i građe za korištenje knjižnice. Rezultati istraživanja bit će upotrijebljeni u razvojnim planovima knjižnice.
Izlaganje
Niko Cvjetković, Ljiljana Črnjar, Lara Pavić:
Gradska knjižnica Rijeka
Zeleno-plavi pikseli: Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije
U izlaganju će biti predstavljen projekt izgradnje Zavičajne digitalne knjižnice Primorsko-goranske županije čiji je pokretač i koordinator Gradska knjižnica Rijeka. Ovaj je projekt logičan nastavak funkcionalnog povezivanja narodnih i školskih knjižnica na području Primorsko-goranske županije nakon provedenog, više od desetljeća dugog, projekta njihovog umrežavanja u jedinstveni knjižnično-informacijski sustav, uz stručno vodstvo matične knjižnice. Projekt je inovativan jer je ciljani obuhvat područje cjelokupne nadležnosti županijske matične narodne knjižnice.
Glavni ciljevi projekta su: stvaranje jedinstvenog digitalnog repozitorija na kojem će biti okupljene postojeće i buduće digitalne zbirke narodnih i školskih knjižnica u Županiji, objedinjavanje zavičajne (u prvom redu pisane) baštine na jedinstvenom županijskom portalu, zaštita fizičkih primjeraka stare i vrijedne građe, pretraživost i mogućnost filtriranja građe po nizu parametara, stvaranje novih digitalnih sadržaja te poticaj programima digitalizacije uz koordinaciju županijske matične razvojne službe i uvažavanje Smjernica za digitalizaciju kulturne baštine.
Zavičajna digitalna knjižnica Primorsko-goranske županije projekt je koji se temelji na kooperativnom modelu u kojem svaka knjižnica pohranjuje i organizira vlastiti digitalni sadržaj. Kao rezultat projekta uspostavljen je digitalni repozitorij, odnosno portal na platformi Indigo koja omogućuje pohranu i standardiziranu obradu građe te njenu prezentaciju, kao i izradu dodatnih sadržaja poput virtualnih izložbi i sl. Svaka knjižnica uključena u projekt na portalu ima svoju stranicu, uz mogućnost pretraživanja sadržaja cjelokupnog repozitorija ili isključivo sadržaja obuhvaćenog digitalnom zbirkom određene knjižnice. Vizualni identitet portala odražava područje Primorsko-goranske županije prikazujući karakteristične motive na fotografijama koje se izmjenjuju, uz zelene i plave tonove kao dominantne boje Županije, dok svaka digitalna knjižnica slijedi vizualni identitet vlastite knjižnice uz poveznicu na mrežne stranice knjižnice te logo.
Projekt se odvija u nekoliko faza, počevši s migracijom već postojećih digitalnih knjižnica iz sustava OMEKA u novi sustav sa složenijim metamodelom, preko postavljanja dotad još u digitalnoj inačici neobjavljenog sadržaja i informativnih glasila jedinica lokalne i područne samouprave pa sve do uspostave novih digitalnih knjižnica i stvaranja novog digitalnog sadržaja. Građa se pri postavljanju na portal ocerira i indeksira, a može se pretraživati po metapodacima ili po cjelovitom tekstu.
U mnogim narodnim, kao i u dijelu školskih knjižnica Primorsko-goranske županije, postoji građa koja predmnijeva imati status kulturnog dobra, kao i ostala stara i vrijedna građa, uključujući i onu zavičajnog karaktera, međutim podaci o navedenoj građi, kao i pristup istoj, najčešće nisu dostupni zainteresiranoj javnosti. Ta će se građa postupno digitalizirati i objaviti na portalu kako bi se omogućio pristup građi svim zainteresiranim istraživačima. Osim baštinskog dijela, portal sadrži i informativni dio koji obuhvaća glasila jedinica lokalne i područne samouprave koje Gradska knjižnica Rijeka prima kao županijski obvezni primjerak, a za koje je dobivena suglasnost za objavu.
Projekt ovakvog obuhvata dugotrajan je i izazovan, često organizacijski zahtjevan, stoga je nužna planska provedba, stručna utemeljenost te podrška koju osigurava Gradska knjižnica Rijeka kao matična knjižnica i posrednik među svim uključenim partnerima u projektu. Vrijednost i značaj izgradnje jedinstvenog županijskog digitalnog repozitorija prepoznali su i Primorsko-goranska županija te Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske koji su projektu pružili financijsku potporu.
Izlaganje
Paula Raguž
Dubrovačke knjižnice
Znanstvena knjižnica Dubrovnik kao potpora znanstvenom i stručnom razvoju zajednice
U izlaganju će se predstaviti istraživanje provedeno mrežnim anketnim upitnikom koji je poslan elektroničkom poštom na adrese korisnika Znanstvene knjižnice za koje postoji pisani trag da su u razdoblju od 2001. do 2022. godine na temelju svog rada u Knjižnici objavljivali znanstvene i stručne radove. Nisu uzeti u obzir studenti preddiplomskih i diplomskih studija kao ni građani koji se bave istraživanjem isključivo u privatne svrhe. Istraživanju se odazvalo više od pedeset posto pozvanih.
Svrha istraživanja je ispitati važnost i ulogu Znanstvene knjižnice kao izvora informacija u znanstvenim istraživanjima i stručnom napredovanju njezinih korisnika te pružiti kvantitativne podatke o broju objavljenih radova kao rezultat istraživanja građe Znanstvene knjižnice. Također će se ispitati koja su područja ljudskog znanja zastupljena u istraživanju, koje su zbirke najviše konzultirane, je li istraživanje većinski vezano za dubrovačke teme, približan broj objavljenih radova koji su izravno vezani uz rad u Knjižnici, kao i jesu li ispitanici postigli veći znanstveni stupanj ili stručno napredovanje u posljednjih deset godina. Bit će prikazani i podaci o radnom mjestu ispitanika, a od demografskih podataka tražila se samo matična država i država trenutnog prebivališta, odnosno zaposlenja.
U istraživanju su bila zastupljena i dva subjektivna podatka o tome kako ispitanici procjenjuju pomoć Znanstvene knjižnice u svom radu te njihov opći komentar na rad u Knjižnici.
Rezultati pokazuju da je većina ispitanika tražila usluge Znanstvene knjižnice u vezi s pisanjem znanstvenog rada (članka), doktorske disertacije ili znanstvene monografije, te da većina ima akademski stupanj doktora znanosti ili umjetnosti. Prosječan broj objavljenih radova po ispitaniku je oko pet, što čini ukupan broj objavljenih radova između dvjesto pedeset i tristo. Kad se uzmu u obzir i subjektivni pokazatelji, može se zaključiti kako je vrlo velika uloga dubrovačke Znanstvene knjižnice u znanstvenom i stručnom razvoju zajednice te da se njeni korisnici, koji nisu samo Dubrovčani, pretežito bave društvenim znanostima.
Izlaganje
Aleksandra Pikić Jugović
Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Razvoj sustava za mjerenje uspješnosti hrvatskih knjižn
Prema Zakonu o hrvatskim knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti (Narodne novine, br. 17/2019, 98/2019), Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu institucija je odgovorna za razvoj sustava za praćenje i mjerenje poslovanja knjižnica u Republici Hrvatskoj, kao i za arhiviranje i analizu prikupljenih statističkih podataka. U tu je svrhu Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu uspostavila sustav odabranih pokazatelja uspješnosti i statističkih podataka za sve vrste knjižnica koji se godišnje prikupljaju. Cilj ovog izlaganja je prikazati razvoj Sustava jedinstvenog elektroničkog prikupljanja statističkih podataka o poslovanju knjižnica.
Razvoj Sustava odvijao se u tri faze. U početnoj fazi, koja je trajala od 2012. do 2015. godine, osmišljen je i pokrenut projekt Primjena hrvatskih ISO normi za elektroničko prikupljanje, izvješćivanje i arhiviranje statističkih podataka za sve vrste knjižnica te je izrađena mrežna baza podataka sa evidencijom 1900 knjižnica.
U drugoj fazi, koja je trajala od 2016. do 2018. godine, Sustav je uspostavljen i izgrađen na temelju međunarodnih i hrvatskih normi HRN ISO 11620:2014 (Library Performance Indicators) i HRN ISO 2789:2014 (International Library Statistics). Odabrano je trinaest pokazatelja uspješnosti, a dodatna nadogradnja Sustava izvršena je odabirom i uključivanjem onih statističkih pokazatelja koji najbolje opisuju kontekst hrvatskih knjižnica, a to su usluge i radni procesi, zbirke i pristup, upravljanje, proračun i troškovi te knjižnično osoblje, s preko 500 knjižničnih statističkih podataka.
Treća faza započela je 2019. godine izgradnjom i pokretanjem Portala matične djelatnosti knjižnica u Republici Hrvatskoj u kojem je jedan od glavnih odjeljaka posvećen knjižničnoj statistici. Sadržaj mrežnih stranica sadrži smjernice, poveznicu na bazu podataka, opise i pojmovnik, infografike, godišnje izvoze podataka, godišnje analize, kao i informacije o tečajevima i webinarima za knjižničare. Svi statistički podaci, kao i njihova interpretacije, objavljuju se u otvorenom pristupu na navedenom portalu. Implementacija kvartila pokazatelja uspješnosti knjižnica i pokazatelja ostvarenosti Standarda za narodne knjižnice u Republici Hrvatskoj sustav novosti su procesa vrednovanja hrvatskih knjižnica.
Sponzorsko izlaganje
Kristijan Crnković
ArhivPRO
Hibridni knjižnični sustavi i digitalna transformacija
Uspostava hibridnih knjižničnih sustava korisnicima olakšava pretraživanje i uporabu digitaliziranih sadržaja koji postaju sastavni dio jedinstvenog indeksa za pretraživanje, a knjižničarima svakodnevni alat za katalogizaciju građe, pripremu za skeniranje, obradu i objavu skeniranih materijala.
U izlaganju će biti prikazani modeli i primjeri iz prakse vezani uz poslovne procese integralnog hibridnog sustava u kojemu knjižničari mogu katalogizirati građu, pripremati primjerke i liste građe za digitalizaciju, formirati digitalne zbirke, dodjeljivati trajne identifikatore digitalnim objektima (NBN, DOI), semantički obogatiti metapodatke, kreirati i slati podatkovne pakete u sustav e-Kultura, arhivirati digitalne preslike te objaviti digitalizirane preslike na korisničkom portalu.
Predstavljeni modeli mogu poslužiti za novo promišljanje digitalizacije poslovnih procesa u knjižnicama koje već imaju iskustva u digitalizaciji kao i onih koje planiraju strateški iskorak prema novom poslovnom modelu u kojemu je značajan naglasak stavljen na razvoj digitalnih i digitaliziranih sadržaja u kojima knjižničari postaju kreatori digitalnih sadržaja koje knjižnica nudi svojim korisnicima.
Sponzorsko izlaganje
Diana Romanick
Euromonitor International
Kontakt
Hrvatsko knjižničarsko društvo
c/o Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu
Hrvatske bratske zajednice 4
10000 Zagreb
Tel./Fax. +385 (091) 604-7214
Email: hkd@hkdrustvo.hr