Informacijsko-komunikacijske tehnologije već niz godina utječu na poslovanje knjižnica, istodobno knjižnice svoje poslovanje obavljaju u skladu s određenim zakonodavstvom i standardima koji im određuju zadaće i okvire poslovanja. U izlaganju će se prikazati aspekti mrežnog mjesta kojeg su knjižničari trebali iskoristiti u svrhu objave «tradicionalnih» knjižničarskih usluga, promicati knjižnicu, diseminirati informacije, tj. ponuditi novu uslugu uspostaviti informacijsku mrežnu stranicu, osigurati pristup svojim digitalnim izvorima i udaljenim izvorima informacija, repozitorij, virtualnu izložbu itd. Prije deset godina autorica je provela istraživanje mrežnih stranica sveučilišnih knjižnica i pojavu novih usluga. U ovom izlaganju autorica će ponoviti istraživanje i povećati uzorak uključivanjem visokoškolskih knjižnica Sveučilišta u Zagrebu u uzorak istraživanja. Metodom analize sadržaja mrežnih stranica sveučilišnih / visokoškolskih knjižnica, klasificirat će se sadržaj knjižničnih poslužitelja, analizirati knjižnične službe, usluge i izvore s obzirom na mogućnosti informacijske tehnologije, zahtjevima korisnika i okolnostima pandemije koja je utjecala na poslovanje knjižnica. Analizirat će se i sadržaj zakona i standarda koji daju okvir, preporuke i smjernice za poslovanje knjižnica. Usporednom analizom dobivenih podataka i zakonodavnog okvira utvrdit će se položaj sveučilišnih / visokoškolskih knjižnica u digitalnom okružju kao posrednika između korisnika i potencijalno dostupnih izvora informacija koji se ostvaruje putem mrežnog mjesta na kojem i s pomoću kojeg bi omogućila korisnicima lakši pristup informacijama, na način da mu omogući lakši pronalazak, dostupnost i korištenje izvora informacija.

Ključne riječi: sveučilišne / visokoškolske knjižnice, mrežno mjesto, knjižnične usluge, zakonodavni okvir.